Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Bin Laden je ’80-tih danima boravio u Zagrebu

Činjenicu da je Osama bin Laden 1986. godine boravio u Zagrebu potvrđuje dokument s naznakom ‘Vojna tajna’ i ‘Strogo povjerljivo!’ iz iste godine. Boravak nije bio nimalo turistički.

Popis 28 zemalja u kojima postoje ogranci terorističke organizacije Al-Kaide, među kojima se našla i Hrvatska, ne bi trebao niti malo začuditi stručnjake za terorizam, piše Večernji list.

Naime, spomenuti list posjeduje dokument SDPR-a (jugoslavenske Savezne direkcije za promet roba) iz 1986., u kojem se pod naznakom ‘Vojna tajna!’ i ‘Strogo povjerljivo!’ potanko opisuje boravak, tada 29-godišnjeg Osame bin Ladena u bivšoj Jugoslaviji. U SDPR-ovoj ”Zabelešci o razgovoru sa strancima”, stoji, kako su 25. lipnja 1986.u njihove prostorije nenajavljeno stigla tri stranca u pratnji Jugoslavenki Zorice Ridješić i Milice Karadžoglu udane za Turčina, te predstavnika ‘Genexa’ Aleksandra Markovića.

Trojica stranaca imenovana su kao Fathi Mohamed Ali, funkcionar u pokretu otpora Afganistana protiv SSSR-a, Osman Kaldirim, turski državljanin koji živi u SAD-u i Osama bin Laden, državljanin Saudijske Arabije, a kao razlog njihova posjeta, navodi se, zainteresiranost za kupnju šireg asortimana modernog oružja s kojim bi se lakše suprotstavili moćnoj sovjetskoj sili u Afganistanu.

Iako je u ”Zabelešci” spomenuto kako je trojac po oružje u Jugoslaviju došao zbog njezine javne osude okupacije Afganistana, ponuđenih 100 milijuna dolara u gotovini, ipak je ubrzalo pregovore, te je Bin Laden nakon samo nekoliko dana pregovora u zagrebačkoj podružnici Beobanke, otišao u Beograd gdje je od jugoslavenskih vojnih časnika tražio potporu u borbi protiv Sovjeta u Afganistanu, nakon toga i u tvornicu oružja u Čapljini u kojoj je pokušao dogovoriti nabavu bojnih otrova, koje je tadašnja JNA proizvodila i u Potocima kod Mostara.

Po tvrdnjama vojnog obavještajca iz tog vremena, ta mu je želja bila uskraćena, zato što je stav Jugoslavije bio da se bojni otrovi prodaju isključivo državama, a ne organizacijama i pokretima, piše Večernjak.

Od nekadašnjeg saudijskog studenta i pripadnika mladih islamske fronte koji je s punim koferom obiteljskog novca hodao po “prijateljskom“ svijetu i nabavljao oružje za razne oslobodilačke ciljeve, Bin Laden se brzo prometnuo u jednog od boraca na afganistanskoj bojišnici, kasnije i u prvog čovjeka zloglasne Al-Kaide.

Nakon završetka rata u Afganistanu te izbijanja onog u BiH, Bin Laden je 1992. u Ul. Križnog puta 105 u Zagrebu osnovao humanitarnu organizaciju ‘Al Kifah’, na čije je čelo postavio Kamra Ad Din Khirbanija, bivšeg pilota alžirskog zrakoplovstva koji je stanovao u Ul. Vile Velebita 5. Zaposleni u toj humanitarnoj organizaciji bili su Alžirci, a sam Khirbani koji se u Zagrebu zadržao kratko te otišao u BiH, potom u Albaniju, u to je vrijeme bio glavni CIA-in osumnjičenik za pokušaj napada na Američko veleposlanstvo u Rimu.

Osim njega, u Al Kifahu je radio i Alžirac Abdel Magid Dohman, za kojim su SAD raspisale nagradu od 5 milijuna dolara zbog planiranja napada uoči dočeka 2000. godine. Druga Bin Ladenova humanitarna organizacija, Al Moafaq na čijem je čelu bio Sudanac Al Obejid, nešto je drukčiji slučaj. Nju je vodio Tunižanin Shafik Iyadi u zagrebačkom naselju Borovje, a ona je djelatnosti proširila i na edukativne, pa su bošnjačke izbjeglice imale pogodnosti tečajeva stranih jezika i informatike.

Nakon napada na WTC 11. rujna, Velika Britanija je raspisala međunarodnu tjeralicu za Shafikom Iyadijem zbog terorističkih aktivnosti na britanskom tlu. Obje organizacije djelovale su u Hrvatskoj do konca 1996., nakon toga sele se u BiH. Osama bin Laden je preko njih na tlo BiH preko RH, uz pomoć UNHCR-ovih akreditacija, prebacio stotine afganistanskih boraca i pripadnika Al-Kaide, piše Večernji list.

Prethodni članak:

arti-201001080031006

Povratak na Net.hr