Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

GOVOR U EUROPARLAMENTU

ANGELA MERKEL SUTRA PREDSTAVLJA SVOJU VIZIJU BUDUĆNOSTI EU-a: Pričat će o Brexitu, migracijama i reformama

Merkel će, nakon što je 29.  listopada donijela odluku da će se u prosincu povući sa čelne pozicije svojih kršćanskih demokrata (CDU) te da je ovo njezin posljednji kancelarski mandat, s eurozastupnicima i predsjednikom Europske komisije Jeanom-Claudeom Junckerom raspravljati o razdoblju u Uniji poslije odlaska Ujedinjenog Kraljevstva

Njemačka kancelarka Angela Merkel predstavit će u srijedu popodne u Europskom parlamentu u Strasbourgu svoju viziju budućnosti Europe, a u svom govoru će se, kako se očekuje, osvrnuti na niz aktualnih tema poput Brexita, ključnih reformi nužnih za preobrazbu EU-a i migracija.

Prije njemačke kancelarke svoju je sliku budućnosti Europske unije do sada u EP-u predstavilo 11 šefova vlada i država, uključujući hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Merkel će, nakon što je 29.  listopada donijela odluku da će se u prosincu povući sa čelne pozicije svojih kršćanskih demokrata (CDU) te da je ovo njezin posljednji kancelarski mandat, s eurozastupnicima i predsjednikom Europske komisije Jeanom-Claudeom Junckerom raspravljati o razdoblju u Uniji poslije odlaska Ujedinjenog Kraljevstva.

Kraj jedne ere

Njena odluka, koja najavljuje kraj ere tijekom koje je Merkel, kao čelnica najsnažnije ekonomije u Uniji, snažno dominirala europskom politikom, dolazi samo sedam mjeseci prije održavanja izbora za Europski parlament za koje analitičari tvrde da bi mogli rezultirati znakovitijom preraspodjelom snaga u EP-u.

Njemačka kancelarka, prisutna na europskoj političkoj sceni od 2005., nametnula se kao ključna figura u pronalaženju rješenja za brojne probleme i krize koje su zahvatile EU, uključujući krizu eurozone, ali i migrantsku krizu 2015., kada je otvorila vrata Njemačke za oko 1,2 milijuna ljudi – potez koji je stubokom podijelio ne samo njezinu zemlju već i cijeli europski blok.

Cijenu je platila padom popularnosti, a nakon višemjesečnih neslaganja i trzavica u tročlanoj koaliciji i dva velika udarca na izborima u saveznim državama Hesse i Bavarskoj, analitičari se pribojavaju da oslabljena Merkel znači i slabiju Europsku uniju.

“Svjedočimo nastavku obrasca koi je na snazi od kada je Merkel počinila greške u migrantskoj krizi 2015: postupnoj, ali neprekinutoj eroziji njezine političke snage. No, ne treba očekivati nestabilnost bilo u Njemačkoj ili Europi, radi se naprosto o nastavku većeg postojećeg liderskog vakuma”, ocjenjuje Carsten Nickel, direktor konzultantske tvrtke Teneo, čije izjave prenose njemački mediji.

Golem utjecaj

List Koelner Stadt-Anzeiger piše da je objavom svog odlaska, Merkel pokazala da je ona ta koja “kontrolira događaje, a ne da događaji kontroliraju nju”.

“Ako sve bude po planu, Merkel će svoju političku karijeru okončati kao povijesna ličnost: ne samo kao prva žena na kancelarskom položaju, već i prva šefica njemačke vlade koja je otišla svojom voljom, a ne zbog smjene ili pritiska skandala”, piše list, aludirajući na neslavne završetke političkih velikana iz CDU-a Konrada Adenauera ili Helmuta Kohla.

Njezin utjecaj na Europu tijekom 13 godina obnašanja kancelarske dužnosti je golem, slažu se analitičari, ali kako je rekla novinarima u Berlinu, “danas je došlo vrijeme da se otvori novo poglavlje”.

Kada je 2005. Merkel zasjela u kancelarsku stolicu, predsjednik SAD-a bio je George W. Bush, u Elizejskoj palači je boravio Jacques Chirac, a britanski premijer je bio Tony Blair.

Odluka 64-godišnje Merkel o povlačenju dati će dovoljno vremena ostalim članovima CDU-a da izgrade svoj profil pred sljedeće izbore, a za mjesto čelnika će se, kako se sada čini, boriti glavna tajnica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer, ministar zdravstva i najveći kancelerkin kritičar, 38-godišnji homoseksualac Jens Spahn te nekadašnji političar i dugogodišnji uspješni poslovni čovjek Friedrich Merz, financijski stručnjak koji radi za investicijskog diva BlackRock.

Povratak na Net.hr