Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

TOKSIČNO OZRAČJE

AMERIKANCI DANAS IZLAZE NA BIRALIŠTA: Midterm izbori zapravo su referendum o Donaldu Trumpu

Izbori se održavaju dvije godine nakon predsjedničkih, na polovici Trumpovog mandata i smatraju se svojevrsnim referendumom o stanaru Bijele kuće

Amerikanci danas izlaze na kongresne izbore koji se smatraju svojevrsnim referendumom o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, prenose svjetske agencije. Amerikanci biraju zastupnike u Kongresu i u gotovo svim parlamentima saveznih država te guvernere 36 od 50 američkih saveznih država.

Posljednje ankete i analize ukazuju na to da će demokrati preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom. Šanse da preuzmu i Senat, demokratima, međutim, ne idu u prilog.

Izbori se održavaju dvije godine nakon predsjedničkih, na polovici Trumpovog mandata (odakle dolazi i naziv “midterm”) i smatraju se svojevrsnim referendumom o stanaru Bijele kuće. Povijesno, predsjednikova stranka na sredini njegova mandata rijetko izbjegne protestno glasanje i poraz.

Koga se bira

Bira se cijeli saziv Zastupničkog doma, odnosno 435 kongresnika, kojima mandat traje dvije godine. U Senatu, koji ima 100 članova, mandati traju šest godina. Svake dvije godine bira se oko trećine saziva. Sada će biti izabrano nešto više od trećine novih senatora, njih 35.

Republikanci u ovom trenutku kontroliraju Kongres. U Senatu imaju tijesnu većinu (51 senator prema 49 demokratskih), a veću u Zastupničkom domu (236 zastupnika prema 193 demokratskih, uz šest praznih mjesta).

U Zastupničkom domu, demokrati moraju republikancima ‘oteti’ 25 mandata ako žele imati većinu. To je, ako je suditi po anketama, itekako izvedivo. Demokrati imaju nešto manje izgleda da preuzmu i Senat jer izborni kalendar kazuje da u studenome brane 26 mjesta, a republikanci samo devet.

Novoizabrani zastupnici započet će mandat 1. siječnja 2019. godine.

Značenje izbora

Utjecaj ovih izbora mogao bi biti velik. Kad bi demokrati osvojili većinu u Zastupničkom domu, vjerojatnost pokretanja procedure opoziva predsjednika Donalda Trumpa jako bi porasla.

Povećao bi se i broj parlamentarnih istraga protiv Trumpove administracije, ponajprije zbog sumnji u dosluh između Trumpove predizborne kampanje i Rusije 2016. godine.

Demokrati bi preuzeli vodstvo nad parlamentarnim odborima u Zastupničkom domu, što bi im omogućilo da dijele pozive za svjedočenje ljudima koje bi htjeli saslušati pod prisegom.

Kada bi demokrati preuzeli nadzor i nad Senatom, tada bi mogle biti blokirane sve Trumpove nominacije u Vrhovni sud, federalni pravosudni sustav ili izvršne dužnosti u administraciji. Senat ima posljednju riječ o tim predsjedničkim nominacijama.

Referendum o Trumpu

Premda se ime Donalda Trumpa ne nalazi na glasačkim listićima, mnogi Amerikanci doživljavaju izbore kao referendum o predsjedniku. U konzervativnim državama poput Kanzasa ili Južne Karoline republikanski kandidati nemaju nikakvu potrebu distancirati se od njega. Naprotiv, mogu računati na njegovu jako solidnu popularnost u konzervativnim krugovima.

No Trumpova popularnost pada na nacionalnoj razini. U državama u kojima se demokrati i republikanci bore za prevlast i utrke su tijesne, Trumpovo ime moglo bi biti otegotna okolnost. Kandidati njegove stranke nastoje usredotočiti svoju kampanju na solidan gospodarski rast, dok demokrati čine sve kako bi skrenuli pozornost na Trumpove kontroverzne politike o imigrantima, zdravstvu ili trgovini.

“Izazov za republikance je to što im Trump treba da bi motivirali biračku bazu. No što je on vidljiviji, rizik je veći da će im neke skupine birača okrenuti leđa što bi moglo preokrenuti rezultat izbora, primjerice obrazovane žene srednje klase ili politički neopredijeljene birače koji ne glasaju uvijek za istu stranku”, rekao je za France Presse Matt Mackowiak, republikanski konzultant iz Austina u Teksasu.

Toksično ozračje

Izbori se održavaju u napetom ozračju za što mnogi okrivljuju upravo Trumpa. SAD je pred izbore potresao incident s nizom poštanskih pošiljki s eksplozivnim napravama poslanih istaknutim demokratima, Trumpovim kritičarima i CNN-u. A dok zemlja to još nije ‘probavila’, muškarac je otvorio vatru u sinagogi u Pennsylvaniji i ubio 11 vjernika.

Ta dva incidenta potaknula su bojazni od novog političkog nasilja i pozive Trumpu da ublaži retoriku i smanji napetosti u zemlji. On to, međutim, nije učinio. Naprotiv. Njegovo vrijeđanje i zapaljive izjave krivi su za toksično ozračje i on opetovano propušta odlučno odgovoriti na nasilje i rasizam, kažu njegovi kritičari.

Novi primjer je karavana migranata koja se kreće iz Meksika prema SAD-u, što Trump žestoko kritizira na svojim predizbornim skupovima i u svojim tvitovima smatrajući da bi se migranti trebali vratiti odakle su krenuli.

Ustvrdio je, primjerice, da se u karavani prema američkoj granici nalaze i “članovi bandi i razbojnici” i objavio politički oglas na Twitteru koji prikazuje Meksikanca koji se hvali da je ubio dvojicu američkih policajaca. Oglas završava porukom: “Demokrati su ga pustili u zemlju”.

Hvalio je također svoje pristaše koji su na skupovima bili nasilni, nije odmah osudio neonaciste koji su ubili protuprosvjednika u Charlottesvilleu 2017., a novinare stalno etiketira “neprijateljima naroda”.

“Predsjednik uvijek iznova prešutno odobrava fizičko nasilje i unosi podjele među Amerikance riječima i djelima”, ocijenili su čelnici demokrata u Kongresu.

Neki stručnjaci smatraju da je Trumpov utjecaj na napetosti u društvu preuveličan. “On bi mogao biti više simptom problema nego njegov uzrok”, smatra izvanredni profesor na Sveučilištu Iowa, Timothy Hagle.

Drugi, pak, ističu da krivnja počinje s predsjednikom. “Riječi su važne, posebno kada ih izgovaraju oni na vrhu vlasti”, rekao je republikanski senator Jeff Flake za CNN, dodajući da bi Trump trebao ublažiti svoju retoriku. “Ljudi to čuju i slijede.”

“I ja sam na listiću”

Odaziv na izbore bit će važan faktor, pa se Trump nada da će pobuditi onaj isti entuzijazam među republikanskim biračima koji ga je doveo u Bijelu kuću.  “Ja nisam na listiću, ali jesam na listiću jer su izbori i izjašnjavanje o meni. Pretvarajte se da jesam na listiću”, rekao je prošli mjesec u Mississippiju.

Ali to republikancima vjerojatno neće pomoći da zadrže većinu u Zastupničkom domu. Čelnica demokratske manjine Nancy Pelosi izjavila je u četvrtak da u stranci “više nisu optimistični da će preuzeti Zastupnički dom, sada su sigurni u to”.

Senat je druga priča, ondje se ne bira cijeli saziv nego samo njegova trećina, raspored je skloniji republikancima i ankete pokazuju da bi čak mogli i malo povećati svoju sadašnju tanku većinu u tom domu.

Po analitičarima, kontrola nad Senatom svest će se na svega nekoliko utrka, u Arizoni, Floridi, Indiani, Missouriju, Montani, Nevadi, New Jerseyju, Sjevernoj Dakoti, Tennesseeju, Teksasu i Zapadnoj Virginiji.

Kampanja za predsjedničke izbore 2020.

Ovi izbori smatraju se početkom Trumpove predizborne kampanje za 2020. godinu. Steve Bannon, bivši Trumpov savjetnik, kazao je da su kongresni izbori doista “prva kampanja za reizbor predsjednika”.

Dok službeno vodi kampanju za zastupnike u parlamentima saveznih država, Trump ponajprije govori o sebi, hvaleći se svojim uspjesima koje već proglašava povijesnima, od “najboljeg gospodarstva” na svijetu do borbe protiv ilegalne imigracije. “Ameriku se u svijetu ponovno poštuje”, rado ističe.

Turneja po zemlji pruža mu priliku da formira mrežu volontera i prikuplja novac. S već prikupljenih 106 milijuna dolara za kampanju 2020., Trump je daleko ispred svih potencijalnih kandidata.

“Sto posto”, odgovorio je sredinom listopada na pitanje hoće li se natjecati za drugi mandat.

Povratak na Net.hr