Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KATASTROFA EPSKIH RAZMJERA

AMAZONA NESTAJE, A MOĆNICI S NJOM PLANIRAJU JOŠ VEĆI UŽAS: Znate li što će se dogoditi svijetu ostanemo li bez te prašume? Pakao

‘Amazonija je najveća svjetska prašuma’ – zbog Trumpa i Bolsonara naša generacija mogla bi biti zadnja koja će to moći reći

Rekordni toplinski valovi ovoga ljeta pogodili su cijelu sjevernu polutku; od Sibira do Europe, od Aljaske do Meksika, a s njima su šumska prostranstva poharali požari.

U Sibiru, najvećoj zelenoj površini na zemlji, gorjela su prostranstva veličine Belgije, a zapadni dio SAD-a iz godine u godinu obara jezive rekorde po broju požara.

Ipak, brojni komentatori, među kojima i američki predsjednik, tvrde kako požari nemaju veze s globalnim zatopljenjem. Kada su SAD pogodile polarne hladnoće tada je Trump metereološku devijaciju koristio kao argument kojim je negirao globalno zatopljenje (iako je polarni vrtlog bio izravna posljedica globalnog zatopljenja), no katastrofalne vrućine i požari, iako su prilično očito rezultat efekta staklenika, Trumpu su tek anomalija i slučajnost.

Požari sve jači iz godine u godinu

Pritom se pozivaju na podatke prema kojima su požari u prvoj polovici 20. stoljeća bili češći i dugotrajniji. No američki Nacionalni integrirani vatrogasni centar ističe kako se nijedne podatke starije iz 1960. ne treba uzimati previše ozbiljno. Prije svega jer skupljanje podataka nije bilo centralizirano pa su požari na granicama okruga i država brojeni više puta,  a osim toga tada još na snazi nisu bile mnoge mjere obrane od požara, a šumske površine veće i manje ispresijecane cestama.

“Kada pogledate neke od godina u registru, u kojima je izgorjelo i po 30 milijuna hektara, dosta od te površine je prijavljeno dva ili tri puta. Nismo imali pouzdan sustav dojave, niti sustav kojim bismo procjenjivali površinu. Sustav je uspostavljen tek 1960., a reformiran i usklađen na nacionalnoj razini tek 1983.”, pojasnio je Randy Eardley, glasnogovornik Nacionalnog centra.  Kao ilustraciju pogrešnih podataka otprije Drugog svjetskog rata navode da bi se prosjek kretao oko 20 milijuna hektara, što jednostavno ne može biti točno jer bi to značilo da svake godine izgori površina veličine savezne državne Nebraske.

No ono što u centru mogu sa sigurnošću reći je da kada je uspostavljena suvremena obrada podataka, opožarena površina stalno se povećava. Postoje godine u kojima je bilo više, ili onih u kojima je bilo manje, ali prosjek neprestano raste.

No to, kao niti da rast opožarene površine prati graf rasta prosječne temperature, nije dovoljno da uvjeri one koji negiraju globalno zatopljenje.

Prosječne ljetne i proljetne temperature na zapadu SAD-a

Katastrofa svjetskih razmjera

A jedan od njih je novoizabrani desničar na čelu pete (po broju ljudi i površini) najveće zemlje svijeta. Na izvještaje o rastućim požarima Jair Bolsonaro je odgovorio  kako su netočni te kako su u pitanju poljoprivrednici koji pale korov. Kada je Brazilska svemirska agencija izvijestila da je broj požara koji je zahvatio Amazonu kao posljedica sječe šuma, u odnosu na prošlu godinu porastao za 83 posto, i to potkrijepila satelitskim snimkama, Bolsonaro je smijenio ravnatelja agencije.

No 72.000 šumskih požara ove godine, od kojih 9500 samo u posljednja dva tjedna, nije mogao sakriti. Osobito kada je snažan vjetar dimom pokrio Sao Paolo zbog kojeg je grad u podne izgledao kao usred noći. Koliko je to dima možda najbolje ilustrira da je dim koji je zamračio Sao Paolo, došao od požara koji bukti u Amazoniji udaljenoj 2700 kilometara. Od Moskve do Zagreba je 1800 kilometara.

Želi poslovno iskoristiti Amazoniju

Bolsonaro je više puta naglasio kako vjeruje da bi Brazil trebao otvoriti Amazoniju poslovnim interesima, kako bi se dopustilo rudarstvo i tvrtkama za sječu šuma da iskoriste tamošnje prirodne resurse.

Pluća Zemlje mogla bi nestati već za 15-ak godina

U sušnoj sezoni požari u Amazoniji izbijaju prirodno, no sve je više i onih koji se namjerno potpaljuju kako bi se ilegalno iskrčila šuma za poljoprivredu. Bolsonaro ne samo da negira požare nego je i promijenio zakone i smanjio ekološka ograničenja kako bi olakšao sječu za drva i izgradnju.

Ta devastacija bi mogla doći na naplatu mnogo prije nego što se strahovalo.

Amazonska prašuma koja proizvodi optrilike 20 posto kisika u našoj atmosferi, prema WWF-u bi se uskoro mogla pretvoriti u savanu, u kojoj bi život postao nemoguć za otprilike tri milijuna biljnih i životinjskih vrsta koje sada u njoj žive.

“Među klimatolozima vlada rasprava oko tog koncepta, a neke simulacije pokazuju da bi se takvo izumiranje moglo dogoditi već potkraj ovog stoljeća. No to je prilično optimistična procjena koja ne uzima u obzir promjenu u stopi deforestacije ni sinergijski učinak sječe, požara i regionalnih klimatskih procjena. Kada se uračunaju i ti faktori, suočeni smo sa crnim scenarijem prema kojem bi poljoprivreda, sječa drva, požari i suša mogli uništiti 55 posto amazonske prašume do 2030.”, ističe WWF.

 

 

Povratak na Net.hr