Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

DUBOKO POTRESNO

AKTIVISTICA OTKRILA STRAVIČNU DIMENZIJU MEKSIČKIH NARKO RATOVA: ‘Kad sam otvorila dokument, oblio me hladan znoj’

Do značajnoj porasta nasilja došlo je od 2006. godine, ponajprije jer su državni službenici i vlasti do najviše razine bili suradnici moćnog narko kartea Sinaloa kojem su pomagali da se domogne kontrole nad područjima koja su pripadala drugim kartelima, što je među grupacijama izazvao rat

“U studenom 2012., prije isteka šestogodišnjeg mandata predsjednika Felipea Calderóna, jedan doušnik mi je poslao spisak. To je bila datoteka čiji sadržaj je do tog trenutka bio nepoznat javnosti. Kada sam na svom kompjuteru otvorila dokument, oblio me hladan znoj”, napisala je u osvrtu aktivistica Anabel Hernandet iz Meksika.

Broj nestalih i ubijenih mladih tijekom 12 godišnje torture narko kartela broji se u tisućama. Državni službenici, političari, policija i vojska često su dio organiziranog kriinala te su krivi za teška kršenja ljudskih prava, uključujući nasilne otmice i ubojstva, kaže Hernandez, prenosi Deutsche Welle.

Djeca – nevidljive žrtve

Brutalno nasilje u Meksiku je svakodnevna pojava. Posljednja vijest o otkriću masovne grobnice u predgrađu Guadalejare, u kojoj je pronađeno 119 plastičnih vreća s ljudskim ostacima, šokiralo je svijet.

Posebno zaprepaštava činjenice da je među njima i mnogo djece i mladih koji su gotovo nevidljive žrtve.

“Nisam mogla vjerovati u ono što sam vidjela: spisak svih nestalih osoba od 2007. do srpnja 2012. godine, kojeg je vlada na odlasku gurnula pod tepih. Preko 20.000 žrtava! U jednom drugom dokumentu, također iz vlade, spominje se ukupno 25.276 žrtava.

Doušnik je znao da je taj spisak trebao biti uništen. On je tako meni, New York Timesu i Los Angeles Timesu poslao kopije. Ja sam spisak objavila u jednom meksičkom tjedniku”, ispričala je aktivistica Hernandez.

‘Vlada je sakrila spisak’

Vlada je, kako bi prikrila glavne žrtve rata protiv ‘narkosa’ (kako je članove narko kartela nazvao Calderon), tvrdila kako se radi o zločincima koji su više-manje zaslužili smrt.

“Sakrili su spisak – ne samo zato što bi on izazvao senzaciju na međunarodnoj razini, nego i zato jer bi on uništio legendu o “narkosima” i “lupežima” koji se međusobno ubijaju”, kaže Hernandez.

Na popisu su stajala imena žrtava, lokacija na kojima su nestale, imena članova obitelji koji su prijavili slučaj, njihovi telefonski brojevi, a u nekim slučajevima i okolnosti nestanka.

“Broj 16: 23. prosinca 2010. nestala je 13-godišnja Juana Berenice Chavez. Dogodilo se to u Irapuatou, Guanajuato.

Broj 15: Paula Carina García Ortega, 15 godina. Nestala u gradu San Miguel de Allende, Guanajuato.

Brojevi 777 i 779: Datum: 26. siječnja 2011. Lokacija: Tlaltizapan, Morelos. “Četiri naoružana počinitelja otela su tri osobe, među kojima su i dvije maloljetnice”, stoji u opisu okolnosti tog događaja. Riječ je o Joel Martínez Pérez, četiri godine, i Dulcei Ivette Cardenas, 16 godina.

Broj 12.565: 15. rujna 2011. godine u Oaxaci je nestala 15-godišnja Hokusai Kendy Mejía Martínez. Posljednji znak života bio je njen telefonski poziv sestri. Ona je tada rekla da je bila zaustavljena na jednoj policijskoj kontrolnoj točki, na kojoj su joj na uvid tražili osobne isprave”, nabrojala je aktivistica.

Stalno povećavanje broja nestalih

Broj nestalih stalno se povećavao, a vlada je tek u rujnu 2011. donijela uredbu za sve 32 savezne države o jedinstvenim kriterijima za registraciju osoba koje se “ne mogu lokalizirati”.

Značajan broj ljudi koji su nestali na nekoj autocesti, za vrijeme blokada prometnice, u svojim domovima ili na ulici, bili su upravo djeca i mladi.

Samo postojanje popisa vlada predsjednika Peña Nietea nekoliko je tjedana demantirala, no krajem 2013. je ipak priznala kako on postoji. Za vrijeme njegova mandata spisak je institucionaliziran i vlada je obavezana na njegovo redovito osvježavanje i objavljivanje.

Od 2007. do travnja 2018. u Meksiku je nestalo ukupno 8.195 djece i mladih, što znači 682 žrtvi godišnje, odnosno dvije dnevno. Broj djece i mladih koji su oteti čini gotovo jednu četvrtinu od ukupno 37.435 žrtava u tom razdoblju.

Djeca – topovsko meso ratova koje vodi odrasli

U istom je vremenskom razdoblju broje djece i mladih ubenijenih u obračunima bio je vrlo visok. Prema službenim podacima vlade, u Meksiku je u ovih dvanaest godina ubijeno 27.173 19-godišnjaka. Riječ je o 2.264 osobe tijekom jedne godine ili šest dnevno.

Do značajnoj porasta nasilja došlo je od 2006. godine, ponajprije jer su državni službenici i vlasti do najviše razine bili suradnici moćnog narko kartea Sinaloa kojem su pomagali da se domogne kontrole nad područjima koja su pripadala drugim kartelima, što je među grupacijama izazvao rat.

“Sve dok su djeca i mladi topovsko meso ratova koje vode odrasli, nije moguć mir. Nasilje koje je Meksiko doživjelo tijekom posljednjih dvanaest godina je bez presedana”, zaključila je Hernandez.

Povratak na Net.hr