Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BURNA POVIJEST

11 TAJNI KOJE KRIJE NOTRE DAME: Sagrađena je na poganskom hramu, a jedan njen portal po nečemu se razlikuje od drugih

Kroz više od osam stoljeća povijesti, skupi se prilično bogata prošlost

Golema plamena buktinja u ponedjeljak u svega nekoliko sati uništila je središnji toranj i krovište katedrale Notre-Dame, pariške, francuske i svjetske kulturne znamenitosti. Požar je počeo na dijelu koji se renovira, i brzo zahvatio okvir od hrastovih greda te se proširio na čitavo krovište.

“To je naša povijest, naša književnost, naša mašta, mjesto gdje smo doživjeli sve velike trenutke”, kazao je emotivni predsjednik Emmanuel Macron nakon što je posjetio požarište. “Ponovo ćemo izgraditi Notre-Dame, zajedno”, obećao je. I pri tome nije pretjerivao. Katedrala koja je pod zaštitom UNESCO-a nije važna samo Parižanima, Francuzima ili katolicima.

NAJSTARIJI DIO NOTRE DAMEA JE NESTAO: ‘Bio sam tamo, čovjek bi se vratio kroz vrijeme’; Riječi stručnjaka otkrivaju tužnu istinu o rekonstrukciji

Možda bolje od bilo kakvih stručnih analiza o tome najbolje svjedoči i činjenica da je u Parizu, gradu u kojem su, među ostalim, Louvre i Eiffelov toranj i Versailles i nebrojeno drugih atrakcija, Notre Dame i dalje najposjećenija lokacija.  Možda i zato što puno bolje od bilo kojih tih znamenitosti živi zajedno s Parizom, mijenja se, raste i ima svoje male tajne.

Sagrađena na mjestu pogaskog hrama

Île-de-la-Cité, riječni otok na kojem je smještena Notre Dame nekada je bilo galsko-rimski grad Lutetia, a katedrala je sagrađena na mjestu poganskog hrama. Početkom 18. stoljeća, prilikom iskapanja ispod kora pronađeni su ostaci oltara posvećenog Jupiteru. Dodatni artefakti iz antike su pronađeni tijekom ’60-ih i ’70-ih godina prošlog stoljeća, i trenutno su smješteni u arheološkoj kripti ispod trga neposredno ispred katedrale.

Reciklirani divovski portal

Na zapadnom pročelju su tri portala, a svaki je bogato ukrašen skulpturama svetaca i prizorima iz Biblije. Na gotičkim crkavama takvi su prizori često slučili kao svojevrsna čitanka za vjernike – bilo da su prikazivali biblijske priče, prijetili paklom… No jedan portal odudara. Portal sv. Ane pripada dosta ranijem stilu. Prikazana je Marija s Isusom, prilično ukočena, a sa strane su pariški biskup i francuski vladar. Ovaj romanički zabat uopće nije rađen za Notre Dame, nego za katedralu sv. Stjepana, koja je nekad stajala 40-ak metara od današnje Notre Dame. Nedugo nakon što je isklesan (krajem 12. st,), pariški biskup Maurice de Sully odlučio je sagraditi novu, veću katedralu za koju je iskoristio ovaj timpan.

U krovu je stajala šuma

Katedrala je sadržava i najstariju drvenu konstrukciju u Parizu. Svaka greda je napravljena od zasebnog stabla, a za čitavu konstrukciju u 12. stoljeću posječeno 22 hektra stabala pa se krovište nazivalo i šumom.

Influencerica svog doba

Notre Dame jedna je od najstarijih građevina koja ima leteće vanjske kontrafore, potpornje koji se naslanjaju na zid. Sagrađeni su oko lađe, kako bi podupirali zid koji je morao imati velike prozore da bi se osvijetlila unutrašnjost. Raspravlja se jesu li baš ovi kontrafori najstariji, no sigurno je kako su zahvaljujući Notre Dame postali ikona gotičke arhitekture.

28 kraljeva je izgubilo svoje glave

Usred francuske buržoaske revolucije, 1793., srušeno je 28 kipova biblijskih kraljeva. Nešto ranije te godine na giljotini je smaknut Luj XVI pa se revolucionarima činilo sjajnom idejom oboriti kipove te i njima skinuti glave. Nakon toga, vlast je naložila da se kamenje od skulptura iskoristi za građenje. No glave su preživjele i 1977. su pronađene tijekom rada u podrumu francuske banke vanjske trgovine. Sada su smještene u obližnjem muzeju u Cunyju.

Tornjevi nisu blizanci

Tornjevi nad zapadnim pročeljem izgledaju identično, no ako se bolje promotre, vidi se kako je sjeverni nešto veći. Kao i svi ostali elementi katedrale, tako odražavaju da je veličanstvena građevina dozidavana cijelo vrijeme i čini ju kolaž raznih trendova, stilova i graditelja.

Zvonima pucali po ljudima

Emmenauel – 13 tona teško zvono

Za razliku od kraljeva koji su stradali samo zato što je uništavana sva monarhistička ikonografija, zvona su iz francuskih crkava skidana su iz prilično praktičnog razloga, kako bi se pretopila u puščana i topovska zrna. Istu sudbinu je doživjelo i 20 zvona katedrale Notre Dame. Na svom mjestu ostao je jedino kolosalni Emmanuel koji je izliven i montiran 1681.

Nova zvona postavljena su u 19. stoljeću, no zvučala su prilično loše. Tek 2013. postavljen je novi komplet zvona koji je zvuk približio onom iz vrijeme prije revolucije. A u posebnim prilikama, pridruži im se i moćni Emmanuel.

Spasili ju Napoleon i Hugo

Tijekom revolicije, crkve su prenamijenjene u svjetovne građevine, no kada se Napoleon proglasio carem, mnogima je vratio prvotnu namjenu. Osobito mu je bilo stalo do Notre Dame jer si je upravo tamo sam stavio krunu na glavu. No prije krunidbe, crkva je bila u katastrofalnom stanju, što zbog vandala, što zbog toga što je tijekom revolucije korištena praktički kao skladište.

No Napoleon je uredio samo unutrašnjost katedrale. Već tada 600 godina stara, crkvi je trebala temeljita restauracija kako bi se spriječilo urušavanje. Za to je zaslužan Victor Hugo, točnije njegov roman iz 1831. Notre-Dame de Paris. Često se prevodi kao “Zvonar crkve Notre Dame ili Grbavac crkve Notre Dame, no on nije glavni lik romana, nego katedrala. Megapopularni roman potaknuo je da se konačno nađu sredstva za temeljitu obnovu koju su vodili arhitetki Jean-Baptiste-Antoine Lassus i Eugene Viollet-le-Duc.

Slavne vodorige su, zapravo, prilično mlađahne

Na dagerotipiji, snimljenoj prije temeljite obnove u 19. stoljeću, vidi se pročelje bez vodoriga koje su danas među zaštitnim znakovima Notre Dame. U svom romanu Hugo je prilično živopisno opisao vodorige, no one su uklonjene još krajem srednjeg vijeka. Ipak, Hugov opis toliko impresionirao Violleta le Duca da je odlučio nakititi tornjeve tim skuplturama čudovišta. Daleko da je su one jedini dodatak katedrali u 19 st. – oko tornja kojeg su dodali na katedralu, Le Duca je postavio kipove 12 apostola, a lice sv. Tome oblikovano je prema njemu.

Na vrhu stajao i duhovni gromobran

Na vrhu tornja koji je srušen u katastrofalnom požaru, stajao je i pijetao koji je daleko više od samog ukrasa. Kako bi se pobrinule da stvarno zaštiti katedralu, u tijelo ptice su navodno 1935. ugrađeni i djelići triju relikvija koje se čuvaju u Notre Dame – Kristvove trnove krune te moći zaštitnika Pariza – sv. Dionizija Pariškog i sv. Genoveve.

Najveće orgulje u Francuskoj

Jedna od prilično vrijednih stvari koje su spašene od požara su i orgulje, koje su najveće u Francuskoj (iako neki tvrde da su one u crkvi sv. Eustahije veće). Sadrže više od 8000 cijevi, sviraju se na pet tastatura, a iako su obnovljene 2013., i dalje na okviru stoje ogrebotine iz vremena revolucije kada su sa orgulja skinuti bourbonski ljiljan.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr