MNOGO JE NEPOZNANICA

SVIJET KLIZI U KORONARECESIJU? ‘S ovako nečim se nismo susreli u civilizaciji!’; Turizam prvi na udaru, dva efekta prijete Hrvatskoj

Koronavirus, osim broja zaraženih i umrlih, uzima sve veći danak i u gospodarstvu, zbog čega je svijet na rubu nove financijske krize. Što će se događati u narednom razdoblju i što bi trebalo poduzeti kako bi se umanjile negativne posljedice u zemlji i u svijetu, za Net.hr prokomentirao je bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić

Koronavirus se proširio svijetom. Sve više država prijavljuje slučajeve zaraze ili smrti, a osim sve većeg broja zaraženih i sve većeg broja odnesenih života, nova epidemija širi paniku i nered u gospodarstvu. Vodeće svjetske burze na ovaj su izazov odgovorile nestabilnostima i drastičnim padovima. Tako je prošloga tjedna američki burzovni indeks S&P 500 pao za 11,5 posto, što je najveći pad od posljednje financijske krize iz 2008. godine. Burze su potom ponovno rasle, pa padale, a središnje banke su počele ulagati svoje napore da smire tržište.

Transportni tokovi su poremećeni, što ne utječe samo na turizam i prijevozništvo, već i na gotovo sve druge gospodarske grane. Padovi burze za sada su samo rezultat predviđanja što će se dalje u svijetu događati. Čini se, barem prema riječima, bivšeg ministra gospodarstva i ekonomskog analitičara Goranka Fižulića da nas čeka recesija – i to ne uobičajena.

“Mi se kao svijet nalazimo u jednom od najduljih razdoblja bez recesije. Ona traje neprekidno od 2010. i ima puno razloga zašto je to tako. Kad se nalazite na kraju tog ciklusa, onda se uvijek ispituje što će se dogoditi da taj rast prestane. Za razliku od SARS-a 2003., kada je svijet bio na izlazu iz recesije, sada smo imali određena ključna gospodarstva poput japanskog, njemačkog ili talijanskog koja su bila na rubu recesije ili imala zanemariv rast. U takvom trenutku se dogodila epidemija koronavirusa koja je odmah poremetila sve dobavne lance. Za razliku od SARS-a, čiji je ukupni efekt iznosio 40 milijardi dolara, kada je Kina bila na tri posto globalnog gopodarstva, danas je Kina na 17 posto, pa su oni koji to prate odmah znali da to ne može proći tako jeftino u ekonomskom smislu”, kaže Fižulić.

KORONAVIRUS IZAZVAO ŠOK ZA SVJETSKO GOSPODARSTVO: Epidemija je poharala burze, a jedna velesila je na rubu recesije

Neka banke ništa ne čine

Američka centralna banka FED odmah je reagirala smanjenjem kamatnih stopa za pola postotna poena i tako tržištu ponudila jeftiniji novac. Fižulić smatra kako središnje banke ne bi trebale učiniti apsolutno ništa, jer time “koriste municiju koja će im trebati kasnije, kada svijet padne u ozbiljne gospodarske probleme i kada će ponovno trebati pokušati aktivirati rast.”

Što se samog širenja koronavirusa tiče, iz svijeta dolaze oprečne informacije. Kinezi već nekoliko dana tvrde da uspijevaju smanjiti, pa čak i kontrolirati broj novozaraženih osoba. On je u ovom trenutku manji u Kini, nego u ostatku svijeta, po kojem su se počela otvarati nova žarišta. Trenutačno je najgora situacija u Južnoj Koreji, Italiji i Iranu. To je rezultiralo panikom koja je u trenu ispraznila police u trgovinama i ostavila ljekarne bez zaštitnih maski i antiseptika.

Panika je izazvala i potrese u pojedinim gospodarskim granama. Zbog epidemije su brojne kompanije poput Googlea, Facebooka, Twittera ili Nestlea zabranile putovanja svojim radnicima, ma gdje god oni radili. Druge, poput BMW-a, su ostavile neke svoje radnike u 14-dnevnoj samoizolaciji, dok treće trpe posljedice tako što su pustile radnike da rade, a oni su se u međuvremenu zarazili. Zbog toga su se poremetili transportni tokovi roba, a i usluge poput turizma trpe značajan pad.

Potresi u turizmu

Hrvatsko gospodarstvo pretežno se oslanja na turizam, a već su zabilježeni potresi. Tako je Zagreb, u kojem je zabilježen prvi slučaj koronavirusa, u veljači zabilježio šest posto manje dolazaka gostiju i dva posto manje noćenja u odnosu na isti mjesec lani. No, u Hrvatskoj je ipak zabilježen rast od četiri posto dolazaka i osam posto noćenja. Croatia Airlines već bilježi 20 posto manje rezervacija za letove, a putničke agencije te prijevozničke tvrtke i one koje se bave smještajem i hranom već imaju ogromne rupe u prihodima ili su bile prisiljene obustaviti dio svog poslovanja.

Podaci Hrvatske gospodarske komore govore kako 66 posto hrvatskih tvrtki osjeća negativne posljedice zbog koronavirusa, a u 53 posto je pao promet. Tu se ponajviše radi o malim i srednjim tvrtkama. Dodatan problem Hrvatskoj, osim udara na turizam jest i relativna blizina Italije, kako u geografskom, tako i u gospodarskom smislu.

“Vi u turizmu imate dva moguća negativna efekta. Jedan je izravni, koji se tiče straha od putovanja, a drugi je to što zbog recesije ili zbog straha od gubitka posla ljudi ne idu na turistička putovanja. Prvi je povezan s tim da nitko ne zna što će se dogoditi s njihovim zdravljem i što ne zna hoće li se promijeniti režim na granici, pa se uvodu karantene, jer se vlasti ponašaju neracionalno. Kad je pandemija, ulogu više ne igraju ograničenja putovanja. Sadašnja koncentracija na sjevernu Italiju je potpuno besmislena, jer dok je Italija bila rasadnik ili žarište virusa, nitko nije obraćao pozornost na nju. Sada svi gledaju Italiju, a možda se novo žarište stvara bilo gdje drugdje”, smatra Fižulić i dodaje kako je Hrvatska “sa svojom kulturom turizma” ugroženija od drugih.

KORONAVIRUS RASTURA EKONOMIJU? Većina firmi u problemima, ključni segment pao u Zagrebu, a to bi mogao biti tek početak

KORONAVIRUS UGROZIO TURISTIČKU SEZONU? Otkazuju se putovanja: ‘Uložili su novac u apartmane i zadužili se. Strahuju s razlogom’

Crni scenarij produljenja epidemije?

Uz mnoštvo nepoznanica koje se kriju u potencijalnom daljnjem utjecaju koronavirusa na gospodarstvo u zemlji i u svijetu, predviđanja kretanja na tržištu otežava i produljenje same zaraze. Naime, smatralo se kako će koronavirus nestati s proljetnim zatopljenjem, no Fižulić ističe kako “nema nijednog dokaza da će se virus prestati širiti kad temperatura bude 25 stupnjeva”. Dodao je i kako je dio znanstvenika uvjeren da će se koronavirus ponovno vratiti ujesen, poput gripe, čak i ako se povuče s proljećem. “Mi smo na nečemu s čime se nismo susretali u povijesti civilizacije kakvu danas poznajemo i ne možemo dobiti odgovore u prvih mjesec ili dva od onih koji žele sagledati stvari objektivno”, istaknuo je Fižulić.

Naš sugovornik vjeruje kako se ljudi, osim putovanja, odriču i nabave polutrajnih i trajnih dobara, što ima direktan utjecaj na građevinski sektor, autoindustriju i brojne druge grane gospodarstva. No, specifično je i što je nova kriza, zbog brojnih nestašica zapravo i kriza ponude, što u novije vrijeme u razvijenom svijetu nije zabilježeno. Gospodarstvenik je upozorio i kako postoje predviđanja da će se nakon 20 godina u svijetu pojaviti inflacija cijena, pogotovo onih dobara koja već sad nedostaju.

PROGLAŠENA GLOBALNA KRIZA ZBOG KORONAVIRUSA! ‘Glavni razlog nije ono što se događa u Kini, već ono što se događa u drugim zemljama’

Model ponašanja u krizi

Zbog toga Fižulić upozorava na “sivu zonu” unutar nastojanja država da raznim metodama ublaže zdravstvene i gospodarske posljedice koronavirusa, jer ih javnost smatra prerigoroznima i paničnima, a one su zapravo zakašnjele. Zbog toga je iznio model ponašanja kojeg bi se, smatra, trebala pridržavati i Hrvatska.

“Može se napraviti rezervni proračun, koji ne mora biti predočen javnosti, ali koji predviđa smanjenje prihoda. Treba pokušati eliminirati onu potrošnju koja se može eliminirati da bi na kraju godine, u slučaju crnog scenarija, proračunski deficit bio manji. Gospodarski se ne može mnogo toga promijeniti. Gospodarstva se mijenjaju godinama i desetljećima, ne mogu se ona prilagođavati u tjednima ili mjesecima zato što su sad stvari krenule krivo. Prerano je za fiskalnu pomoć najugroženijim tvrtkama. Jasno je da su to sad prijevozničke tvrtke i turističke agencije koje traže nadoknadu troškova. O takvim mjerama bi Vlada i Sabor trebali razgovarati”, istaknuo je Fižulić i dodao kako država treba stvoriti hladni pogon za proizvodnju svih zaliha koje će nedostajati te osigurati dovoljno zdravstvene skrbi u slučaju najcrnjeg scenarija.

No, zaključio je kako je priča o koronavirusu kao “malo jačoj gripi” pogubna te istaknuo kako je bitno održati transparentan pristup problemu i početi od jednostavnih i najjeftinijih stvari – poticanja ljudi na veće korištenje zaštitnih sredstava i mjera te poboljšanje higijene.

Povratak na Net.hr