Slične pobjedničke izjave čule su se, međutim, i od čelnika Socijaldemokratske partije BiH (SDP) i Stranke za BiH Harisa Silajdžića.
Potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić izjavio je u nedjelju kako na temelju uzorka od 70 posto prebrojanih glasova njegova stranka ostaje najjača, kako na državnoj tako i na razini Federacije BiH.
Tihić nije mogao iznijeti konkretnije brojčane pokazatelje osim što je rekao da je SDA dobila "7 do 8 tisuća glasova više od SDP-a".
"Kako smo prvobitno cijenili, na ovim izborima SDA i Stranka za BiH bilježe porast broja glasova dok popularnost SDP-a opada", kazao je novinarima Tihić.
SDA je prema podacima iz ove stranke dobila najveći broj glasova u Unsko-sanskoj, Srednjobosanskoj, Zeničko-dobojskoj i Goraždansko-podrinjskoj županiji.
Svoju pobjedu u Goraždanskoj županiji proglasila je, međutim, i Stranka za BiH čiji je glavni tajnik Safet Halilović izjavio kako se između nje i SDP-a vodi i borba za primat u Sarajevskoj županiji.
Na području Tuzlanske županije po svemu sudeći izostala je očekivana apsolutna pobjeda SDP-a iako je to u ovom dijelu BiH i dalje najjača stranka kojoj je povjerenje ukazalo više od 40 posto biračkog tijela.
Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija već je u nedjelju u ranim jutarnjim satima kazao kako prvi rezultati pokazuju da je njegova stranka najjača i da pobjeđuje.
U nedjelju tijekom dana nije bilo moguće dobiti nikakav dodatni komentar izbornih rezultata iz središnjice SDP-a u Sarajevu.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) označila je početak postizbornog slavlja već u prvim satima po zatvaranju biračkih mjesta, tvrdeći da je za nju glasovalo oko 70 posto (hrvatskog) biračkog tijela te da je dobila većinu u najmanje tri, a možda čak i u pet županija u Federaciji BiH.
Predsjednik HDZ-a Ante Jelavić to je iskoristio kao povod za dodatno zaoštravanje odnosa s međunarodnom zajednicom izjavivši kako više neće surađivati s Petritschem, Barryjem i Kleinom.
U Republici Srpskoj od početka je bilo jasno kako Srpska demokratska stranka (SDS) može računati na potporu većine birača u istočnom dijelu zemlje, no nije bilo sigurno hoće li to biti dovoljno i za pobjedu njihovoga predsjedničkog kandidata Mirka Šarovića već u prvom krugu.
Podaci koje je novinarima u Banja Luci predstavila SDS u nedjelju poslije podne ukazivali su kako bi Šarović uistinu mogao odmah biti pobjednikom jer je dobio nešto više od 50 posto glasova.
Tako se na uzorku od 445 tisuća prebrojanih listića, kako tvrdi SDS, pokazalo da je Šarović dobio oko 270 tisuća dok je za Milorada Dodika glasovalo oko 130 tisuća birača.
Na izborima za državni i parlament Republike Srpske SDS također ima potporu oko 40 posto biračkog tijela, Dodikovi nezavisni socijaldemokrati mogli bi dobiti do 20 posto a toliko ili čak nešto više glasova može dobiti i Partija demokratskog progresa (PDP) Mladena Ivanića, baš kako su pokazivala predizborna istraživanja.
Niti jedna stranka u nedjelju nije objavila procjenu o broju osvojenih zastupničkih mandata za što će očito trebati sačekati i prebrojavanje između 250 i 300 tisuća glasačkih listića prispjelih iz inozemstva odnosno onih listića koje tek treba potvrditi OESS.
Misija OESS-a objavljivanje prvih preliminarnih rezultata najavila je za ponedjeljak poslije podne.
Već sada je, međutim, nedvojbeno da su izborni potresi po uzoru na Hrvatsku i Srbiju izostali. Naime, među četrdeset i četiri političke stranke koje su sudjelovale na ovim izborima bila je samo jedna koalicija a najutjecajnije među njima vodile su bespoštedni propagadni rat koji je i doveo do silnog atomiziranja glasačkog tijela.
Izvjesno je stoga da, bez obzira tko iz ovih izbora izašao kao relativni pobjednik, neće biti monopola vlasti jer će entitetske vlade i Vijeće ministara BiH biti moguće formirati samo na temelju širokoga stranačkog kompromisa.
