Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ZASTRAŠUJUĆA NAJAVA

STIŽE FINANCIJSKA KRIZA RAZORNIJA OD PROŠLE: ‘Molim Boga da se mi ekonomisti varamo, Hrvatska za to sad nije sposobna’

Nije pitanje ako, nego kada

Zbog američkog “pumpanja” gospodarstva, odnosno fiskalnih i monteranih poticaja kojima se potiče rast, već iduće godine, najkasnije do 2020. svijet bi mogla zadesiti kriza.  Analitičari već dvije godine ističu takav crni scenarij, koji će osobito teško pogoditi Europu, obzirom da nema jedinstvenu fiskalnu politiku niti prevelik arsenal ekonomskih alata kojima bi mogla utjecati na svoje gospodarstvo, što se itekako osjetilo u prošoj krizi.

STIŽE NOVA GLOBALNA KRIZA, RECESIJA ĆE NAJBOLNIJE POGODITI EUROPU: ‘Sadašnjost je svijetla, ali budućnost će biti mračna’

Sada je na sva ta predviđanja Donald Trump pokrenuo trgovinski rat, a previsoke cijene dionica, visoke cijene nekretnina u SAD-u i svijetu, te preveliki javni dug SAD-a gotovo sigurno će gurnuti svijet preko ruba. I to u trenutku kada Hrvatska, iako je nakon šest godina ponovo počela rasti, još nije dosegla rast od predkrizne 2008.

Zatrese li svijet nova kriza, Hrvatska će proći prilično loše. Ekonomisti prognoziraju da će posljedice prvenstveno ovisiti o tome kako će proći naši vanjskotrgovinski partneri – Njemačka, Austrija i Italija, drugi vjeruju da će ta nova kriza uništiti dio one industrije koja je preživjela prethodnu pa ukazuju da je i u prošloj krizi najveći danak plaćen u privatnom sektoru koji je prošao restrukturiranje i mnoga su radna mjesta nestala.

Hrvatska će imati možda malo više vremena

“Bez obzira odakle krenula, zbog globalne povezanosti potencijalna kriza će se odraziti na sve zemlje, pa tako i na Hrvatsku. Imajući u vidu dug proces oporavka od prethodne krize, realno bi bilo pretpostaviti da bi nova kriza nanijela još ozbiljnije štete za hrvatsko gospodarstvo.

Međutim, budući da je Hrvatska na periferiji uključenosti u svjetske financijske tokove, to će stvarateljima ekonomske politike dati malo više vremena da se za krizu pripreme” rekao je za Slobodnu prof. Nikša Nikolić. I on se pribojava kako će predstojeća kriza biti još razornija te, puno gore, neće postajati financijski instrumenti kako bi se njen utjecaj obuzdao.

Cijenu će platiti mali i nezaštićeni

Prof. Guste Santini ističe kako male zemlje, poput Hrvatske, kriza pogađa sa zakašnjenjem, ali zbog malog gospodarstva osjete ju puno teže i dulje.  “Priča za Hrvatsku mogla bi imati pogubne učinke u financijski nestabiliziranom gospodarstvu, a mogao bi se ubrzati odlazak mladih ljudi. Nismo izvršili reforme, porezna presija je prevelika, ove posljednje mjere teško se mogu nazvati reformom.

Kad kriza zahvati svijet, cijenu će platiti nerazvijeni i nezaštićeni, pri čemu će se te zemlje naći u težoj situaciji, čak i u uvjetima da kriza bude blaža nego što je bila 2008. Tada je Hrvatska imala kapacitete rasta iz prethodnih godina, dok smo sada tek izašli iz recesije i gospodarstvo je potpuno nesposobno suočiti se s jednom novom krizom”, ističe prof. Santin. “Molim Boga da smo mi ekonomisti pogriješili u najavi ove globalne krize! Mislim da krizu nećemo još predugo čekati, jako me zabrinjava odnos Kine i SAD-a, to može značajno produbiti krizu”, istaknuo je.

Ima nade za Europu?

Ipak, Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Addiko banke, puno je optimističniji.  I on misli kako će se kriza u nekom u trenutku dogoditi, no ne strahuje previše. Svijet je danas, smatra, puno spremniji za krizu- zemlje eurozone smanjile su zaduženost, a popravljena je i bilanca  država i privatnog sektora.  “Priču vidim dosta konstruktivno za euro zonu, a za SAD je dosta komentara za ekonomiju politički obojeno jer ima dosta uglednih ekonomista koji ne podnose Trumpa pa su im i prognoze time obojene”, ocjenjuje Stojić.

Za Hrvatsku ističe jednu važnu stvar:  “Bez problema smo preživjeli to što je iz ekonomije pomaknut Agrokor, mastodont koji je dosta negativno utjecao na konkurentnost ekonomije. Pričam s nizom firmi iz kojih kažu da je sada lakše poslovati jer su neki segmenti prije bili zatvoreni. Mislim da ćemo vidjeti više ulazaka na tržište i više optimizma, a Agrokor se vraća na tržište u drugom obliku”  naglašava Stojić

‘Europa ne diže kamatu barem do 2020.’

“Podaci s tržišta rada su bolji nego se moglo i zamisliti, SAD postiže svoju najnižu stopu nezaposlenosti ikad zabilježenu, a neizvjesnosti koje se javljaju oko trgovinskih ratova usporavaju podizanje ključnih kamata, pa uvjeti za financiranje ostaju dosta povoljni.

Europska središnja banka prije 2020. neće podići kamate, pa govorimo o najmanje godinu dana vrlo jeftinog novca. Kada te kamate krenu nagore, ići će izuzetno polako ” objašnjava Stojić. Najveći problem, prema njemu, je Kina. To veliko svjetsko gospodarstvo je izuzetno visoko zaduženo, s mnogo špekulacija u financijskom sektoru i tržištu nekretnina.

‘Novac se troši na zaradu dioničara’

No prof. Nikolić upozorava da su zlokobni znaci predstojeće krize tu.  “Središnje banke su smanjile diskontne stope, što je za posljedicu imalo smanjenje dugoročnih kamatnih stopa državnih obveznica, čime je javni dug postao besplatan, a vrlo često je omogućavao i zaradu. Istodobno, niske kamatne stope su iskoristila i poduzeća koja su se maksimalno zadužila kako kod banka, tako i na financijskim tržištima.

Dobiveni novac, međutim, nije bio iskorišten da bi se ulagao u razvoj, već prvenstveno da bi se povećala zarada dioničara. U tim uvjetima realno se zapitati je li moguće voditi restriktivnu monetarnu politiku utemeljenu na većim kamatnim stopama, posebno ako tu politiku bude zahtijevala moguća veća inflacija te nepovoljna kretanja na tržištu cijena nafte”,  ističe prof. Nikolić.

‘Balon će puknuti, pitanje je kada i gdje’

Profesor Santini još je jednostavniji. “Europska središnja banka mjesečno otisne 40 milijardi eura, u SAD-u to isto čine, kod Kineza to isto rade, ali se ne zna koliko tiskaju, sudeći po stopi inflacije tu su još ambiciozniji, tako da nije nekakva mudrost predvidjeti globalnu krizu. Tržišni način gospodarenja stalno treba pogon, a novac je pogon, uvijek je potreban novi svježi novac koji ne može pronaći realizaciju u realnoj proizvodnji jer se financijsko gospodarstvo odvojilo od realnoga gospodarstva na globalnoj razini, a to imamo i u Hrvatskoj.

Novac tako manje-više završava na tržištu kapitala, plasira se u nekretnine, dionice, stalno vidimo kako rastu indeksi tržišta kapitala. To ne može ići tako cijelo vrijeme, sad se pojavljuje sukob na razini SAD-a i Kine, a kako su to najveća gospodarstva, tako ni ti problemi ne mogu biti bez utjecaja na globalnu razinu. Jasno je da će taj balon puknuti, pitanje je kada će i gdje puknuti”, zaključuje profesor Santini.

Povratak na Net.hr