Sporazum ACTA pada širom Europe

Europa nerado prihvaća ACTA-u, trgovinski sporazum koji predviđa zajedničku borbu za zaštitu intelektualnog vlasništva, odnosno protiv krivotvorenja robe, lijekova, patenata...

15.2.2012.
11:26
VOYO logo

Bugarska u skorije vrijeme neće ratificirati ACTA-u (Anti-Counterfeiting Trade Agreement). Nakon niza prosvjeda protiv kontroverznog sporazuma, bugarski ministar gospodarstva, energetike i turizma Trajčo Trajkov objavio je da država neće podržati taj sporazum.

Najavio je da će vladi predložiti odustajanje od ACTA-e dok stavove ne usuglase ostale zemlje članice Europske unije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

OVDJE možete downloadati originalnu verziju sporazuma ACTA koji su potpisale Europska unija, Australija, Kanada, Koreja, Meksiko, Maroko, Novi Zeland, Singapur, Švicarska i SAD.

"Ja sam pesimist kad je riječ o regulaciji industrije koja se nije adaptirala na digitalno doba, kroz sankcije umjesto kroz tržište", rekao je Trajkov, a prenosi Bloomberg, dodajući da bugarsko "društvo nije spremno prihvatiti mehanizme koji potiču sumnje u kršenje slobode govora i slobode interneta".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Autorska prava autora ne smiju biti iznad ljudskih prava", istaknuo je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, ove "mehanizme" prihvatile su 22 države kada su u siječnju ove godine potpisale ACTA-u. Riječ je o dijelu država članica EU, Sjedinjenim Državama, a tu su još i Japan, Švicarska, Novi Zeland, Maroko, Australija, Kanada, Singapur, Južna Koreja i Meksiko.

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz kritizirao je ovaj tjedan kontroverznu ACTA-u i ocijenio da taj dokument u sadašnjem obliku nije dobar. Naime, sporni dokument još nisu potpisale mnoge članice EU – Njemačka, Estonija, Slovačka, Cipar i Nizozemska, dok su Češka, Poljska i Latvija objavile da odustaju od ratifikacije sporazuma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Države članice EU mogu pojedinačno usvojiti sporazum, međutim, da bi ACTA postala efikasna za zaštitu intelektualnih prava, mora proći i na razini EU, odnosno, kako je objavila Europska komisija, "dokument trebaju ratificirati sve zemlje potpisnice da bi on stupio na snagu".

Samo protekli vikend protiv kontroverznog sporazuma prosvjedovalo se u gotovo 200 gradova u Europi, kao i u nekim hrvatskim gradovima. Tisuće ljudi izašlo je na ulice kako bi upozorili da će ACTA imati ozbiljne posljedice za slobodu izražavanja i za sam otvoren i slobodan internet kakav danas poznajemo. Štoviše, mnogi aktivisti pokreta za slobodu govora upozoravaju da ACTA vlastima daje više ovlaštenja i da ide dalje čak i od kontroverznog američkog zakona SOPA (Stop Online Piracy Act).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čini se da se temelji ACTA-e opasno ljuljaju i da ratifikacija ne ide baš glatko. Bez obzira što još nismo među potpisnicima, o ACTA-i postoji svijest i u Hrvatskoj, o čemu svjedoče i prosvjedi održani proteklog vikenda u Zagrebu, Rijeci i Osijeku.

Posebno negodovanje izazvao je predsjednik Ivo Josipović rekavši da podržava ACTA-u jer ovaj sporazum vidi kao "borbu protiv internetskog piratstva".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To je isto kao da dođete, recimo, u samoposlugu, uzmete neke artikle i kažete, gle, ovo mi je zgodno i lijepo, ja bih to uzeo i to je moje ljudsko pravo da se hranim", slikovito je prije nekoliko dana objasnio predsjednik Josipović, dodavši da "iza autorskih djela stoji nečiji rad, stoji nečija egzistencija, stoje nečije investicije i apsolutno je nedopustivo da se naprosto krade s interneta".

Premijer Zoran Milanović bio je oprezniji, te njegova Vlada najavljuje da neće potpisivati nikakav sporazum koji bi na bilo koji način predstavljao povredu građanskih prava i sloboda. Odnosno, Milanović i sama Vlada su svjesni da autorska prava treba zaštititi, ali ne po svaku cijenu i na svaki način.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, inicijativa za prijedlog trgovinskog sporazuma ACTA potekla je od "nositelja prava intelektualnog vlasništva" – medijske, farmaceutske, izdavačke i drugih industrija. Način na koji je sporazum pripreman, a osobito tekst samog prijedloga sporazuma – zabrinjavajući su. Uslijed niza negativnih posljedica po slobodu govora i komunikacije, naročito na internetu, mnoge organizacije u svijetu i ugledni pojedinci zalažu se protiv njegovog prihvaćanja.

Organizacije Access Now, European Digital Rights i Trans Atlantic Consumer Dialog pripremile su materijal o ACTA-i, koji donosimo posredstvom građanske inicijative #InternetZaSve:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Preuzmite PDF dokument i saznajte što donosi ACTA:

Prethodni članci: arti-201202110044006 arti-201202080557006 arti-201202100285006 arti-201202110078006 arti-201202110053006 arti-201202110259006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Samit
fnc 15
Gajin svet
Cijena strasti
Hell's kitchen
default_cta
Azbuka našeg života
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Alvin i vjeverice
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Volio bih da sam ovdje
Brak na prvu
Playmobil
default_cta
Sumrak saga: Mladi mjesec
VOYO logo