Vladine koordinacije traže načina da proračunske rashode smanje za još 1,5 milijardi kuna, odnosno na - za proračun iduće godine - limitiranih 50 milijardi i 855 milijuna kuna rashoda, izjavio je novinarima u ponedjeljak ministar financija Mato Crkvenac.
Zbog prioriteta u oživljavanju gospodarstva i zapošljavanju, Vlada ne može i neće odustati od utvrđene veličine proračuna za iduću godinu od 50,855 milijardi kuna tekućih izdataka.
Nakon Vladine sjednice u četvrtak razlika prihodovne i rashodovne strane proračuna bila je 5 milijardi kuna, tijekom vikenda i ponedjeljka rashodi su reducirani za oko 3,5 milijardi kuna, a traži se način da se smanje za još 1,5 milijardu kuna, rekao je Crkvenac prije zajedničke sjednice Vladinih koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku, za gospodarstvo i za društvene djelatnosti.
Potrebna smanjenja proračunskih izdataka traže se na području osobnih primanja korisnika proračuna, na kapitalnim izdacima, materijalnim troškovima i nekim subvencijama, a u idućoj godini očekuje se i decentralizacija koja bi donijela stanovita rasterećenja na državnoj razini.
- U proračunu za iduću godinu štite se pozicije proračunskih stavki koje se odnose na gospodarski razvoj, poticanje poduzetništva, socijalnu skrb - objasnio je Crkvenac.
Kao primjere na kojima se tijekom vikenda uspjelo doći do smanjenja proračunskih rashoda, Crkvenac je naveo da su najveće uštede usuglašene na kapitalnim ulaganjima - cestogradnji, infrastrukturi, obrazovnim ili kulturnim objektima i slično, koji se neće graditi ili će se za njih izdvojiti znatno manje.
Kao stavku koja će iduće godine svakako biti manja negoli u rebalansiranom proračunu za ovu godinu, ministar financija je izdvojio i stavku plaća korisnika državnog proračuna. Rebalansiranim proračunom za ovu godinu za to je planirano 15,3 milijarde kuna, no, tu nisu samo plaće nego i razni dodaci i druge stavke. To je područje na kojem ćemo pokušati pronaći uštede, razmišlja se o različitim oblicima racionalizacije, smanjenjima (broja zaposlenih) u obrani, policiji, kazao je. Stoga nije mogao precizirati koliko će točno iznositi proračunska stavka za plaće u idućoj godini, kao ni koliko će se smanjiti broj zaposlenih u obrani i policiji.
Na prihodovnoj pak strani proračuna od privatizacije se planira iznos od 7,2 milijarde kuna. Tom iznosu treba dodati još 5 milijardi kuna koliko se planira od druge faze privatizacije Hrvatskog telekoma, koja je odgođena za iduću godinu, a za taj se iznos ovogodišnji proračun zadužio u inozemstvu, objasnio je Crkvenac.
U idućoj godini ne planira se inozemno zaduživanje države kojim bi se povećao državni dug, kazao je ministar financija. Zaduženje u inozemstvu morat će se kretati u okviru podmirenja staroga duga. Bit će to teško ostvariti, ali to je cilj, ističe Crkvenac. A u idućoj godini na naplatu dolazi oko 6 milijardi kuna javnog duga, što je gotovo dvostruko više negoli 1999., naglasio je Crkvenac. Tih 6 milijardi kuna samo je otplata glavnice, a uzme li se u obzir i otplata kamata za servisiranje starih obveza trebat će ukupno osigurati oko 8 milijardi kuna, kaže.
Ministar financija ističe da je čitava konstrukcija proračuna usmjerena daljnjem rasterećenju gospodarstva, stimuliranju zapošljavanja. Promjene poreznih zakona koje su u saborskoj proceduri sinhronizirane s prijedlogom proračuna za iduću godinu, a porezni će se prihodi gotovo zadržati na ovogodišnjim iznosima iz rebalansiranog proračuna, rekao je Crkvenac.
Uz rast brutto domaćeg proizvoda iduće godine, opterećenje gospodarstva bit će manje i udio državnog proračuna u BDP-u bit će za oko 2 postotna poena manji nego ove godine. Toliko više ostaje gospodarstvu, objasnio je. Prijedlog proračuna za iduću godinu te elemente proračuna za iduće tri godine Vlada bi trebala razmotriti na sjednici u četvrtak.
