RIBNJACI JELAS POLJA
Ovaj ornitološki rezervat je najveća, mješovita kolonija čaplji u Hrvatskoj. Ribnjaci jelas polja su idealno odredište za promatrače ptica, jer tijekom godine na širem području ribnjaka obitava više od 280 ptičijih vrsta, od kojih su 122 vrste gnjezdarice.
Tu se nalazi i najveća mješovita kolonija žličarki (Platalea leucorodia) i čaplji. Na ribnjacima se gnjezdi 1 % u svijetu vrlo rijetkih čaplji danguba (Ardea purpurea) 80 % žutih čaplji (Ardeola ralloides), 20 % populacije gakova (Nycticorax nycticorax), 30 % malih bijelih čaplji, a polovina ptičje populacije čine žličarke. Na ribnjacima Jelas redovito gnijezde rječni galebovi, obične čigre, bjelobrade čigre, gnjurci, liske, različite vrste pataka, trstenjaci i mnoge druge vrste ptica močvarica. U okolnim šumama gnjezdi se nekoliko pari crnih i mnoštvo običnih roda te najveći hrvatski orao štekavac. Tijekom migracije ptica ribnjačarstvo je važna postaja za mnoge vrste selica jer na dalekom putu letačima pruža obilje hrane i mira.
GAJNA
Slavonski pašnjak oplemenjen močvarnom florom i faunom zaštićen je prirodni krajolik.
Istočno od Slavonskog Broda uz rijeku Savu ima 1500 ha poplavnog područja. Bara Dvorina kod Donje Bebrine ima status ornitološkog rezervata (600ha), a par kilometara nizvodno nalazi se Gajna kod sela Oprisavci i Poljanaci. Inicijativom Brodskog ekološkog društva (BED), na prijedlog Republičkog zavoda za zaštitu prirode, odlukom Skupštine općine Slavonski Brod od rujna 1990. godine Gajna je zaštićena. Po klasifikaciji prirode Gajna ima status zaštićenog krajolika. To je tipični slavonski prisavski pašnjak oplemenjen močvarnom florom i faunom.
POUČNA STAZA GAJNA
Ova označena staza prolazi kroz zaštićenu prirodu Gajne i na njoj su postavljena stajališta s pločama-vodičima koje poučavaju nekim općim i posebnim informacijama o krajoliku. Predviđeno je da na Gajni bude više informacijskih ploča. Do sada je izrađene ploče koje nose radni naslov: Oprisavci-Poljanci, Gajna, Postanak Gajne, Lateralac, Čuvanje stoke, i Canis pastoralis croaticus. Staza se sastoji od 6 točaka:
1. škola Oprisavci 2. izlazak na nasip 3. brana na Lateralcu 4. most na Tečaji 5. velika Gajna - đeram 6. čardak
BRODSKO VINOGORJE
Šetačima obroncima Dilj-gore, gdje se mogu naći stari ljetnikovci, poput onoga svjetski poznate dječje spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić, svakako preporučujemo Planinarski dom "Đuro Pilar" u Popovićevoj šumici u Brodskom Vinogorju, popularno izletište brodskih planinara, "Šumu Striborovu" u Podvinju, namijenjenu zabavi i rekreaciji najmladih, te šumu Grabovac nedaleko Garčina, u kojoj se nalazi proštenišno mjesto sa starom i novom kapelom Majke Božje.
JEZERO PETNJA
Umjetno jezero Petnja smješteno je na južnoj strani Dilj-gore, 3,5 km sjeveroistočno od Sibinja, odnosno 7 km sjeverozapadno od Slavonskog Broda. Jezero oduševljava svojim izgledom, šumskim okruženjem, stazama za šetnju, mogućnostima za ribolov, veslanje i druge športove na vodi, te čistim zrakom. Posebnu čar jezeru daje stapanje plavetnila vode sa zelenilom i šarenilom šuma, što mu je donijelo epitet "diljsko oko". Sjeverno od ovog zaštićenog lokaliteta, a nedaleko izvora potoka Petnje (Vidovo brdo), nalazi se nekoliko manjih špilja, među kojima najzanimljiviji erozivni oblik čini kanjon Pljuskara koji, uz špilju, obuhvaća i tri slapa na potoku.
LJESKOVE VODE
Ljeskove vode, udaljene od Slavonskog Broda dvadesetak kilometara, smještene su u općini Bukovlje, 2 km sjeverno od naselja Korduševci. Umjetno jezero omeđuju tri brda, a u samoj udolini spajaju se dva potoka koja istječu iz jama Jovičinke i Točak. U području Ljeskovih voda nalazi se osam izvora, a voda koja iz njih izvire čista je i bistra, jer u blizini nema nikakvih zagađivača. Umjetno jezero, s branom visokom 10 m, sa svih je strana okruženo gustom šumom, hrastovom, bukovom, grabovom i borovom. Osim za kupanje, jezero se tijekom godine koristi i za ribolov, dok su travnati tereni uz jezero idealno mjesto za športske aktivnosti. U blizini jezera nalazi se i najviši vrh Dilj-gore zvan Čardak, a obližnje šume bogate su raznovrsnom divljači. Dok je šetnja šumskim stazama omiljena tijekom ljetnih, proljetnih i jesenskih mjeseci, zimi preporučujemo skijanje i sanjkanje.
