Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Sada pričamo istim jezikom, ali u budućnosti… (VIDEO)

Da li će šija biti vrat?

Profesor lingvistike i stručnjak za južnoslovenske jezike Robert Grinberg rekao je da danas teorija o različitim jezicima u novonastalim državama predstavlja političku priču, a da će se tek za nekoliko decenija videti da li će to u praksi zaživeti.

Grinberg, koji je doktorirao na Jejl univerzitetu, a sada predaje lingvistiku na Univerzitetu Ouklend na Novom Zelandu, gostovao je na tribini Vudro Vilson centra u Vašingtonu, koja se bavila temom jezika na prostoru bivše SFRJ. On se složio sa konstatacijom jednog od učesnika tribine da narodi u bivšim jugoslovenskim republikama, koji su govorili nekadašnji srpskohrvatski jezik, i danas mogu u 100 odsto slučajeva da se razumeju kad govore.

Za nas koji smo znali za bivšu Jugoslaviju ili živeli u toj državi, to ni danas nisu različiti jezici. Ali, za decu koja stasavaju sa novim knjigama i prosvetnim planovima, ti jezici bi mogli da postanu različiti. Rezultat ćemo videti za nekoliko decenija – kazao je ovaj lingvista, a prenosi Tanjug.

Grinberg smatra da je prvobitna odluka hrvatskih vlasti da u Vukovar vrate ćirilicu, verovatno deo pritiska Evropske unije na tu zemlju.

On je posebnu pažnju posvetio bošnjačkom jeziku, objašnjavajući situaciju u Bosni i Hercegovini i Sandžaku. Prema njegovim rečima, srpski ustav ne priznaje bošnjački jezik kao zvaničan službeni jezik u državi, ali priznaje njegovo postojanje, dok za vreme vlasti Slobodana Miloševića on nije bio priznat kao jezik.

Kao primer neujednačenosti zbog toga kako se zvanično u nastavi sada zovu novi jezici, profesor je naveo slučaj Rožaja, gde se prema školskom nastavnom planu jezik koji deca uče zove crnogorsko-srpski-bošnjački-hrvatski.

Grinberg je upozorio da radikalne frakcije Bošnjaka u Sandžaku žele jače veze sa Sarajevom, što stvara tenzije sa srpskim vlastima, a kao jedna od tema pominje se i jezik.

Moguće je da će to biti sledeće veliko pitanje u godinama koje dolaze – zaključio je profesor lingvistike.

Povratak na Net.hr