Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

RAČUNICA JE JASNA

RUSKI OBRUČ OKO HRVATSKE: Kontroliraju plin, žele naftu, a upravo su dobili brojna polja i izvore vode; ‘Sada mogu raditi što žele’

Nakon što je PPD, kompanija bliska Rusiji preuzela 6,4 posto udjela u Fortenovi koja posjeduje brojne vrijedne koncesije na poljoprivredna zemljišta i vodne izvore, ruske banke i PPD u strateški važnoj kompaniji za Hrvatsku imaju većinu

Prvo plinarsko društvo (PPD), odnosno njihov vlasnik, Energia naturalic (ENNA grupa), ovih je dana preuzeo nešto više od šest posto vlasništva Fortenova grupe od malih dioničara, prvi je objavio Bloomberg. Iz kompanije su potvrdili kako su kupili 6,4 posto udjela, a u Fortenovi ne žele komentirati vlasnička preslagivanja.

Prvom većom vlasničkom transakcijom nakon nagodbe vjerovnika u Agrokoru, koji je transformiran u Fortenovu, potvrđene su kuloarske priče oko dugotrajnog interesa PPD-a za udjelima u Fortenovi. Prije ovog preslagivanja vlasnička struktura u jednoj od najvećih kompanija u jugoistočnoj Europi izgledala je ovako: Ruska banka Sberbank imala je 39 posto udjela, ruska banka VTB 7,5 posto, držatelji obveznica, koje predvodi američki fond Knighthead Capital Management, 24,9 posto, a domaće institucije poput Zagrebačke i Erste banke zajedno drže 15,3 posto, od kojih Zagrebačka banka ima 2,9 posto.

Dobavljači ukupno posjeduju 4,7 posto udjela, a najveći među njima su Adris Grupa (1,4 posto), Franck (1,3 posto) te Saponia (0,6 posto) i Sokol Marić (0,6 posto). Nepotvrđene, ali zbog prirode posla i vlasničke strukture logične informacije kažu kako je PPD, odnosno ENNA kupovala dionice od malih dobavljača, poput Francka i nekih banaka.

Prvi čovjek hrvatskog plinskog biznisa, vlasnik PPD-a Pavao VujnovacFoto: Pixsell

Strelovit uspon malog PPD-a

Prvo plinarsko društvo proteklih je godina doživjelo strelovit uspon prihoda i poslovanja profilirajući se kao ključna kompanija u plinskom biznisu u Hrvatskoj. Tako su u 2018. godini imali prihod od 8,7 milijardi kuna, dok je cijela ENNA grupa, koja ima vlasničke udjele u Luci ploče i Petrokemiji, uprihodila 10,9 milijardi kuna. Podaci zvuče još impresivnije ako pogledamo u povijest – PPD je 2011. imao prihode od 50 milijuna kuna.

Na čelu PPD-a i cijele ENNA grupe nalazi se Pavao Vujnovac, vlasnik i predsjednik uprave, kojeg javnost, uz ostalo, pamti i kao velikog kreditora HDZ-a. Ovaj je poduzetnik 2016. javno istupio kazavši kako je na molbu Milijana Brkića HDZ-u dao 4,2 milijuna kuna. Ovim je novcem koji je posudio od PPD-a HDZ financirao pobjedničku kampanju Kolinde Grabar Kitarović te izbore za europski parlament. Brkić je potvrdio da je HDZ zaista posudio taj novac, ispričao se gospodinu Vujnovcu i obećao mu da će mu vratiti posuđene milijune čim se za to steknu uvjeti.

Ključan posao prvog čovjeka hrvatskog plinskog biznisa Vujnovca dogodio se 2017. godine kada je PPD potpisao desetogodišnji ugovor o nabavi plina s ruskim Gazpromom. “Hrvatska se vratila Gazpromu”, pisali su tada ruski mediji. Nakon 2010. kada je Gazprom plin prodavao Ini, ruski je div ponovno postao ključni dobavljač plina za Hrvatsku. I to upravo preko kompanije koja je sada preuzela 6,4 posto udjela u Fortenovi.

Matematika je jasna – Rusi su glavni u Fortenovi

Jednostavna matematika mogla bi proširiti perspektivu, vrijednost i važnost ovog posla. Zbrojimo li 39, 7,5 i 6,4, odnosno udjele ruskih banaka i PPD-a u Fortenovi, dolazimo do 52,9 posto, odnosno većinskog paketa. “Rusi sada mogu raditi što žele”, kaže za naš portal bivši ministar gospodarstva i analitičar Goranko Fižulić. “Ne žele, da se tako izrazim, da im bilo tko gleda u knjige, da im bilo tko na bilo koji način postavlja bilo kakva pitanja”, dodaje Fižulić.

“PPD je ovaj udio kupio uz veliki diskont. U slučaju da Fortenovi krene dobro, to može polučiti određenu zaradu. No, mislim da zarada ovdje nije bila primarni motiv, nego jednostavno uspostavljanje potpune kontrole nad Fortenovom.”

Fižulić kaže kako nije nikakva tajna da je PPD povezan s ruskim poslovnim interesima – ako ste distributer Gazproma na ovim prostorima naravno da na ovaj ili onaj način morate provoditi ono što je u interesu tog kapitala. “PPD ima novca i bio je logičan izbor za rolu preuzimanja depozitarnih potvrda koje su važne Sberbanku i VTB-u kako bi i formalno imali više od 50 posto u Fortenovi.”

Plenković s predsjednikom upravnog odbora Fortenove Maksimom Poletaevom i izvršnim direktorom kompanije Fabrisom PeruškomFoto: Pixsell

‘Rusi su imali stvarnu kontrolu, a sada imaju i formalnu’

Veliki popust PPD je dobio i zbog trenutačnog stanja u kompaniji. Naime, Fortenova ne može preuzeti vlasništvo u Sloveniji i Srbiji. Ako sutra Rusi požele prodati Jamnicu ili Ledo, oni to sada vrlo jednostavno mogu i učiniti, a da za to nikako ne pitaju i ne odgovaraju nikome od manjinskih vlasnika, plastično objašnjava Fižulić. “To je bio i cilj. I prije su imali stvarnu kontrolu, ali sada je imaju i formalno. Ovdje se radi o čišćenju portfelja.”

Već smo spomenuli kako je PPD, zajedno s Inom, većinski vlasnik Petrokemije. Najveći dobavljač Petrokemije za plin je PPD, a core business posrnulog kutinskog diva su mineralna gnojiva, bez kojih pak poljoprivreda, odnosno onime čime se uvelike bavi Fortenova ne može funkcionirati.

Ruski ulazak u strateške grane hrvatskog gospodarstva – energetiku i poljoprivredu – popratile su i recentne vijesti o novom naletu ruskog interesa za kupnjom MOL-ovih dionica Ine. Ruska naftna megakompanija Rosnjeft tako je ponovno zainteresirana za kupnju tog paketa udjela, a u narednim tjednima navodno žele razgovarati i s novoizabranim predsjednikom Zoranom Milanovićem, objavio je ovog tjedna tjednik Nacional. Ruski interes zapravo nikada nije niti prestao, više je puta javno proklamiran što od ruskog veleposlanika u Zagrebu Anvara Azimova, što od vodećih ljudi Rosnjefta.

Obruč oko strateških kompanija

Veliki biznis, pogotovo u ovom dijelu Europe, a situacija nije toliko različita koliko bi mnogi željeli vjerovati niti drugdje, uvijek je vezan uz politiku. Ruski financijski obruč oko strateških kompanija koje su nekad bile u domaćem vlasništvu više nije fikcija ili budućnost, nego sadašnjost.

Intervjuirajući ruskog veleposlanika Azimova prije nekoliko godina, postavio sam mu pitanje s kim od hrvatskih političara Rusija najbolje surađuje, a Azimov je spomenuo Milana Bandića. Dobre veze potvrđuje i orden “Red prijateljstva” koji je Bandiću u Kremlju uručio Vladimir Putin osobno.

Spomenuli smo već kako je Vujnovac, šef kompanije bliske Rusima, na molbu Milijana Brkića HDZ-u posudio 4,2 milijuna kuna. Hrvatska desnica ima dugu povijest držanja otvorenih veza prema Kremlju, a za pretpostaviti je i na temelju indicija vjerovati kako je je to tako i danas. Čak i među samoproklamiranim suverenistima.

Putin i jedan od njegovih najbližih suradnika Igor Sečin, šef Rosnjefta, ruske kompanije zainteresirane za Inu

Rusi su stigli

Jana kao dio Fortenova grupe ima koncesiju i primjerice na izvor Sv. Jana, kao i brojna polja u Slavoniji, ono što bi se zaista, ne samo kao politička fraza moglo nazivati “nacionalnim blagom”. Ipak, proučavajući djelovanje i političku povijest ključnih pozadinskih ljudi iza novog suverenističkog projekta teško je vjerovati da će Rusi tu naići na otpor i protivljenje. Upravo suprotno.

Imajući u vidu kako ni centrističke stranke poput HNS-a, na čijem je čelu Vujnovčev prijatelj Ivan Vrdoljak, nisu zatvorene prema opcijama suradnje s Rusima i ruskim kompanijama, teško je u ovom trenutku, imajući u vidu situaciju na poslovnoj i političkoj karti Hrvatske, pronaći opciju u kojoj bi Kremlj izvukao deblji kralj. Rusi više ne dolaze. Rusi su stigli.

Povratak na Net.hr