Predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak ocijenio je da predložene ustavne promjene snizuju sadašnju razinu normativnih standarda i jamstava neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti. "Umjesto da se kvalitetnijim rješenjima u odnosu na važeći Ustav učvrsti autonomija sudstva i spriječe mogući utjecaji zakonodavne i izvršne vlasti, većinom promjena pojačava se moć i utjecaj dominantnih političkih struktura na cjelokupno sudstvo", istaknuo je Ramušćak.
Napomenuo je da je većina članaka predloženih ustavnih promjena bila izvrgnuta kritici upravo zbog "evidentnog nastojanja da se sudstvo podvrgne utjecaju politike". Suci su na sjednici ocijenili nepotrebnim članak Prijedloga po kojem načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti, budući da je Ustavom zajamčena neovisnost i samostalnost sudbene vlasti.
Predsjednici sudova tvrde da predsjednikom Vrhovnog suda može postati samo sudac koji ispunjava uvjete za suca tog suda, a ne, kako se navodi u Prijedlogu, sudac, državni odvjetnik ili odvjetnik, te profesor pravnih znanosti s najmanje deset godina radnog iskustva. Uplitanjem izvršne u rad sudske vlasti suci su ocijenili prijedlog da predsjednika Vrhovnog suda bira Zastupnički dom Sabora.
Ne podržavaju ni prijedlog da Zastupnički dom bira i državne odvjetnike, smatrajući da bi se oni tada trebali izdvojiti iz sudbene vlasti. Prijedlog da se suci prigodom prvog stupanja na sudačku dužnost imenuju na probni rok od pet godina, a zatim za stalno, suci također nisu podržali. Tvrde da se time stvara nepovjerenje prema sudstvu, koje ima svoje stegovne organe za provjeru sposobnosti sudaca.
Suci su posebno kritizirali prijedlog da je Državno sudbeno vijeće (DSV) u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno pribaviti mišljenje mjerodavnog odbora Zastupničkog doma, držeći to izravnim miješanjem u rad sudstva. Ističući neshvatljivim da se o promjeni Ustava odlučuje bez struke, predsjednik DSV-a Ante Potrebica predložene promjene smatra pokušajem da izvršna i zakonodavna vlast postupno ovladaju sudbenom vlašću.
"Prijedlogom se stvara pravni temelj za političko imenovanje predsjednika sudova i politički nadzor sudaca od aktualne vlasti", kazao je Potrebica. Uz predsjednike Vrhovnog suda i DSV-a, sjednici su nazočili i predsjednici Upravnog, Visokog trgovačkog i Visokog prekršajnog suda, predsjednici svih županijskih sudova, te Trgovačkog, Općinskog i Prekršajnog suda u Zagrebu.
