Glasnogovornik OESS-a Luke Zahner izjavio je u Sarajevu kako su do sada obrađeni glasački listići iz 68 od 164 općinskih izbornih povjerenstava.
Preliminarni podaci pokazuju samo prve trendove iz kojih se, međutim, teško mogu izvući konkretni zaključci o konačnom rasporedu mandata u parlamentima Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta.
Od 321 tisuće glasačkih listića na kojima se birao novi sastav zastupničkog doma parlamenta BiH s teritorija Federacije najviše glasova do sada je pripalo HDZ-u - 83 tisuće, SDA je dobila 73 tisuće, SDP oko 70, a Stranka za BiH Harisa Silajdžića 56 tisuća glasova.
Iz Republike Srpske prebrojano je oko 211 tisuća glasačkih listića na kojima se birao novi državni parlament. Od tog broja SDS je dobio 87 tisuća, Partija demokratskog progresa (PDP) 40 tisuća, a stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) 27 tisuća.
U natjecanju za mjesta u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH za sada je na prvom mjestu HDZ. Ta stranka dobila je 75 tisuća od 322 tisuće prebrojanih glasova. Stranka demokratske akcije za sada ima 71 tisuću glasova, SDP 67 tisuća, a Stranka za BiH 55 tisuća.
Od 210 tisuća glasačkih listića kojima se birao novi sastav narodne skupštine Republike Srpske SDS je dobio 77 tisuća glasova, SNSD 37 tisuća, PDP 32 tisuće i socijalisti Živka Radišića nešto više od 9 tisuća glasova. U izbornoj utrci za predsjednika Republike Srpske za sada vodi kandidat SDS-a Mirko Šarović. Od 213 tisuća prebrojanih glasova on je dobio 102 tisuće, a njegov protukandidat Milorad Dodik 66 tisuća glasova. Na trećem mjestu je kandidat PDP-a Milan Pepić sa 20 tisuća glasova. Svi ovi rezultati, kako je istaknuo glasnogovornik OESS-a značajnije će se mijenjati kako budu prebrojavani dodatni glasački listići. Taj proces neće biti završen prije kraja ovog tjedna jer do 17. studenoga traje rok do kojega misija OESS-a prima glasačke listiće pristigle iz inozemstva.
Na referendum hrvatskog naroda u BiH 11. studenog ove godine izišlo je oko 71 posto (ili 216.191) od ukupno upisanih 303.367 glasača, a Deklaraciju o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH, o kojoj se izjašnjavalo na referendumu, poduprlo je 98,96 posto izišlih glasača, dok je 0,57 bilo protiv, a ostali listići su nevažeći, objavljeno je u Mostaru na konferenciji za novinare Povjerenstva za provedbu ovog referenduma, uz obrazloženje da su rezultati konačni.
Predsjednik Povjerenstva za provedbu referenduma Josip Muselimović je rekao kako je hrvatski narod u BiH plebiscitarno podupro Deklaraciju o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH. Tu je Deklaraciju usvojio i kao referendumsko pitanje ponudio Hrvatski narodni sabor BiH 28. listopada oe godine u Novom Travniku.
Ovom se Deklaracijom, uz ostalo, zagovara jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH sa ostala dva naroda (Srbima i Bošnjacima), a njome je predviđeno i utemeljenje hrvatskih institucija na cjelokupnom području BiH, te administrativno- teritorijalni preustroj BiH.
Na novinarski upit u koje će se svrhe upotrijebiti rezultati ovog referenduma Muselinović je kazao kako mu to nije poznato, odnosno da će o tomu odlučiti Predsjedništvo Hrvatskoga narodnog Sabora BiH. Predsjednik Predsjedništva Hrvatskoga narodnog sabora BiH je aktualni predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić.
Muselimović također nije znao niti koliko je koštao ovaj referendum rekavši kako su troškovi zanemarivi jer je većina referendumskih aktivnosti obavljana volonterski. Dodao je kako su referendum financirale hrvatske tvrtke u BiH i hrvatski građani u BiH. Muselimović tvrdi da su glasači na referendumu morali imati identifikacijski dokument. Muselinović je odbacio primjedbe međunarodnih predstavnika koji su za ovaj referendum rekli da je "takozvani" i da je njime kršena izborna šutnja jer je održavan na dan izbora u BiH 11. studenoga ove godine.
