Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

IZBORI U BIH

POTVRĐENA UVJERLJIVA KOMŠIĆEVA POBJEDA: Žustre polemike izaziva nevjerojatno velik broj nevažećih listića

Registrirano je oko 400 tisuća nevažećih glasačkih listića, što je među nekim gubitničkim strankama potaknulo pitanje regularnosti glasovanja

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) u srijedu je objavilo rezultate izbora provedenih 7. listopada na temelju nešto više od 90 posto obrađenih biračkih mjesta, a ti rezultati potvrdili su početne pokazatelje o pobjednicima, ali i činjenicu da je registrirano oko 400 tisuća nevažećih glasačkih listića, što je među nekim gubitničkim strankama potaknulo pitanje regularnosti glasovanja.

Željko Komšić i dalje je uvjerljivo prvoplasirani kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH jer je osvojio više od 196 tisuća glasova ili 53 posto, dok je za njegovog protukandidata Dragana Čovića glasovala 131 tisuća birača ili 35,5 posto.

Milorad Dodik uvjerljivo je na prvom mjestu među srpskim kandidatima, s gotovo 330 tisuća osvojenih glasova odnosno 53 posto, dok je Mladen Ivanić dobio povjerenje 263 tisuće birača ili 43 posto.

Šefik Džaferović kao bošnjački kandidat za državni vrh je dobio povjerenje 189 tisuća birača ili njih 36 posto, dok je njegov glavni rival Denis Bećirović dobio glasove 173 tisuće birača ili njih 33 posto. U Bećirovićevoj Socijaldemokratskoj partiji (SDP BiH) najavili su kako će zbog ove tijesne razlike tražiti ponovno prebrojavanje glasova.

Više od 6 posto nevažećih listića

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić upozorio je na činjenicu kako je do sada registrirano više od 100 tisuća nevažećih glasačkih listića za razinu Predsjedništva BiH, a svi oni mogli su bitno utjecati barem na utrku među bošnjačkim kandidatatima.

Temeljem do sada obrađenih biračkih mjesta pokazalo se i kako je bilo oko 135 tisuća nevažećih glasačkih listića za Zastupnički dom parlamenta BiH, za Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH oko 68 tisuća, za predsjednika Republike Srpske oko 54 tisuća, a za skupštine županija u Federaciji BiH oko 58 tisuća.

U odnosu na ukupan broj glasačkih listića u svim ovim slučajevima riječ je 6 do 9 posto nevažećih listića, a u SIP-u ističu kako je taj postotak na razini onoga što se zbivalo i u prethodnim izbornim ciklusima, kada je zabilježen sličan udio nevažećih listića.

Glasnogovornica SIP-a Maksida Pirić podsjetila je kako su ranije provedene analize nevažećih listića pa se pokazalo kako ima onih s dopisanim porukama, višestruko označenim kandidatima, no najviše ih je bilo praznih odnosno onih na kojima nije zaokruženo ime niti jednog kandidata. “To također može biti izraz volje birača”, kazala je Pirić.

Prema postojećim pravilima, prigovore na rezultate brojanja glasova političke stranke i kandidati mogu uputiti SIP-u tek po okončanju cijelog procesa, što će, kako se očekuje, potrajati još nekoliko dana.

HDZ BiH u vlasti na obje razine, bez obzira u kojoj koaliciji

Iz preliminarnih rezultata objavljenih do srijede proistječe kako će u Zastupničkom domu parlamenta BiH najjača biti Stranka demokratske akcije (SDA). Ona bi mogla imati 8 ili 9 od ukupno 42 zastupnika koliko ih broji to tijelo. Drugi po snazi vjerojatno će biti Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, koji može računati na šest zastupnika, treće mjesto dijele koalicija okupljena oko HDZ BIH s pet osvojenih zastupničkih mjesta, koliko će ih imati i SDP BiH, slijede Komšićeva Demokratska fronta (DF) i Srpska demokratska stranka (SDS) s po tri zastupnika, Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića i Partija demokratskog progresa (PDP) s po dva, dok će još sedam ili osam stranaka imati po jednog zastupnika.

Početne su kalkulacije kako su moguće razne koalicije, no izvjesno je kako HDZ BiH mora biti dio vlasti u svakoj kombinaciji.

Izvjesno je i kako će u Vijeću ministara BiH srpski ministri biti iz Dodikova SNSD-a i partnera te stranke umjesto stranaka iz Dodikove oporbe SDS-a i PDP-a, kao u protekle četiri godine. Prema uobičajenom načelu rotacije, novi predsjedatelj Vijeća ministara BiH bit će iz reda srpskog naroda.

U Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH SDA je pojedinačno najjača stranka, jer je sigurno osvojila barem 29 od 98 zastupničkih mjesta, a po 16 će imati HDZ BiH i SDP BiH, dok će Komšićev DF imati 10 mandata, a SBB 8.

I tu su teorijski moguće kombinacije sa ili bez SDA, no nikako bez HDZ BiH.

U Narodnoj skupštini RS najveći broj mandata pripao je Dodikovom SNSD-u, a zajedno s dosadašnjim pouzdanim koalicijskim partnerima imat će barem 48 od ukupno 83 zastupnika, što im osigurava komotnu vladajuću većinu.

Povratak na Net.hr