Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

I NAJISKUSNIJIMA JE TEŠKO

POMORAC OTKRIVA KAKO JE ZAISTA NA SPLAVI: ‘Teorija je jedno, a praksa drugo. Ne daj Bože nikome…’

‘Teorija je jedno, a praksa drugo. Ne daj Bože nikome da mora uskakati na pneumatsku splav u uzburkanom moru kako bi spasio živu glavu’, ističe

Danas je ukupno šest brodova koji pretražuju područje na kojem se traga za članovima posade Bourbon Rhodea, među kojima je i hrvatski kapetan Dino Miškić, iznenada promijenilo rutu te sada svi idu u istom smjeru. Satelitske snimke pokazuju kako je uočena splav na mjestu prema kojem su krenuli brodovi.

Nakon što što su prvi spašeni brodolomci potvrdili kako su sve splavi uspješno lansirane te kako se posada na njih ukrcala, stručnjaci su isticali kako se na tim splavovima može preživjeti i po mjesec dana, a u krajnjim slučajevima i dulje.

NE BI BILO PRVI PUT DA LJUDE PRONAĐU I NAKON 300 DANA PLUTANJA: ‘Vjerujem da je zapovjednik učinio ono što treba za spas sebe i svoje posade’

‘Ne daj Bože nikome da mora uskakati’

No ništa kod takvog spavašavanja nije lagano, čak i ako se izuzme sam šok i potencijalne nezgode kod brodoloma. Već samo ukrcavanje je teško čak i za najsikusnije, ističe  pomorac Krešimir P. koji radi na jednom stranom tegljaču.

“Ne daj Bože nikome da mora uskakati na pneumatsku splav u uzburkanom moru kako bi spasio živu glavu. Teorija je jedno, a praksa drugo. Dok listate knjige i čitate uputstva, između redaka ne vidite valove već samo rečenice koje nastojite upiti što detaljnije, jer kada se čovjek nađe u nevolji, nema vremena učiti“, ispričao je za Jutarnji dodajući kako se u to mogao i sam uvjeriti prije nekoliko godina na vježbama remorkeru na Otrantu.

“Valovi su bili veliki, ali ni približno kao kod uragana Lorenzo. Iako sam dobar plivač bilo je doista teško uskočiti u splav. Splav je bila pakirana u kontejner s vlastitim uzgonom te smo je aktivirali pomoću privezaljke koja se povuče pa se aktivira sustav za napuhavanje komora.

‘Proveo sam samo četiri sata i jedva člekao da me izvuku’

Samo dno splavi ima dvije komore radi termičke zaštite, a kad se konačno u splav popnete, molite se da vas što prije nađu, iako unutra imate osnovne uvjete za izdržati nekoliko tjedana, poput vode u vrećicama i gorkih, kaloričnih keksića (po osobi 10.000 KJ)“, opisuje.

“Ja sam se na splavi zadržao četiri sata i pritom sam morao proučiti što sve sadrži i, vjerujte, jedva sam čekao da budem ‘spašen’, iako je inicijalni dojam tek da ste pijani u šatoru”,  opisao je pomorac  za Jutarnji list.

Krov skuplja kišnicu, a kod potonuća broda splav sama iskače

Otkriva kako su splavi za spašavanje u moru predviđene da izdrže najmanje mjesec dana, kao i da bez oštećenja izdrže pad i s 20 metara visine.

” U slučaju da brod počne tonuti i potone, hidrostatska kuka aktivira splav već na 4 metra dubine kad dolazi do oslobađanja kopče, jer u komoru s membranom prodire voda pa pritisak na nju djeluje. Unutar splavi se nalazi plutajući konopac s prstenom dugačak preko 30 metara te plutajući nož i vesla. Najviše veseli voda, a s obzirom na to da je pokrov splavi izrađen od dvostrukog materijala, služi za skupljanje kišnice”, opisao je pomorac.

 

Povratak na Net.hr