Tijekom prošle godine stopa softverskog piratstva iznosila je 54 posto, zbog čega je prouzročena šteta od 349 milijuna kuna, rezultat je godišnje studije o stopama softverskog piratstva Business Software Alliance (BSA) i IDC-a, koje je u utorak prezentirano na konferenciji na medije, piše Banka magazine. Stopa softverskog piratstva od 54 posto označava stagnaciju koja se već treću godinu proteže na Hrvatsku i niža je od prosjeka u regiji (prosjek regije je 64%), no pada piratstva nema i to je negativno, rekao je Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA. "Usporedno sa susjednim zemljama EU, trogodišnja stagnacija može se promatrati samo kao negativan trend, s obzirom da su Češka, Mađarska i Slovenija ostvarile pomake u smanjenju stope piratstva čak i u krizi."
Od ukupno 24 zemlje Srednje i Istočne Europe (CEE) u kojima je provedeno istraživanje, Hrvatska i dalje zauzima šesto mjesto, ali ga dijeli s Litvom i Poljskom. Češka ima najnižu stopu piratstva, ispod 40 posto.
Usprkos krizi, softversko piratstvo je u padu u polovici zemalja, dobar dio ih stagnira, dok su Kina, Indija i Brazil zbog svog gospodarskog rasta povećale svoje udjele u svjetskom tržištu softvera i generirale gubitke, što je rezultiralo porastom svjetske stope piratstva - s 41 posto u 2008. godini, na 43 posto u 2009. godini.
Gubitak od softverskog piratstva na svjetskoj razini prošle je godine iznosio 54,4 milijardi dolara. Procjene su da se na svakih 100 dolara vrijednosti legalnog softvera, dodatnih 75 dolara piratizira.
Najniže stope piratstva imaju SAD, Japan i Luksemburg (oko 20 posto).
