POSJET ČILEU

PAPA FRANJO: ‘Osjećam bol i sram zbog nepopravljivog zla koje su djeci nanijeli služitelji Crkve’

Katolička Crkva u Čileu je u travnju 2011. službeno zatražila oprost za sve slučajeve svećeničke spolne zlouporabe djece i zbog njihova prešućivanja.

Papa Franjo je u Santiagu rekao da osjeća “bol i sram” zbog pedofilije koju su počinili pripadnici svećenstva u Čileu, u govoru koji je održao pred političkim i civilnim vlastima te zemlje.

“Ne mogu a da ne izrazim bol i sram koje osjećam zbog nepopravljivog zla koje su djeci nanijeli služitelji Crkve”, rekao je, što su nazočni popratili pljeskom.

“Htio bih se pridružiti braći u biskupstvu jer je pravedno zatražiti oprost i svesrdno pomoći žrtvama, a u isto vrijeme moramo raditi na tome da se to više ne dogodi”, dodao je.

Skoro 80 svećenika i redovnika u Čileu optuženo za spolnu zlouporabu

Kako se vidi iz baze podataka američke nevladine organizacije Bishop Accountability, zadnjih godina je za spolnu zloporabu optuženo gotovo 80 svećenika i redovnika u Čileu.

Katolička Crkva u Čileu je u travnju 2011. službeno zatražila oprost za sve slučajeve svećeničke spolne zlouporabe djece i zbog njihova prešućivanja.

Sveti Otac je usto pozvao na poštovanje “prava” i “kulture” domorodačkih naroda.

Uvažavanje kulture

Domorodačke narode koji su “nerijetko zaboravljeni” treba “slušati”, rekao je Papa. “Njihova se prava moraju uvažavati, a kultura štititi kako se ne bi izgubio dio njihova identiteta i bogatstva”, istaknuo je papa Franjo, ne spomenuvši izrijekom čileanski narod Mapuche s kojima će se sastati u srijedu.

“Etnički, kulturni i povijesni identitet mora se sačuvati od svakog pokušaja podjele i kontrole”.

“Mudrost domorodačkih naroda može uvelike pridonijeti” zaštiti okoliša na planetu, istaknuo je Papa, dotaknuvši se omiljene teme.

“Od njih možemo naučiti da nema istinskog razvoja ako narod okreće leđa zemlji i onima koji ga okružuju”, dodao je papa Franjo.

Sveti Otac će se u srijedu u Temucu, 600 km južno od prijestolnice, sastati s predstavnicima plemena Mapuche (7 posto čileanskog stanovništva) koji su 1541. kada su španjolski konkvistadori došli u Čile, živjeli na velikom području.

U toj pokrajini, Auracaniji, radikalizirana manjina se bori za “povratak” zemlje na kojoj su živjeli njihovi predci a koja je sada u rukama drvne industrije.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr