Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SVI SU OČAJNI

PAKAO PODSTANARSTVA U HRVATSKOJ: Pogledajte usporedbu cijena u Zagrebu i Beču i kakve se grozne stvari događaju kod nas

Barcelona, Berlin i Amsterdam propisali su posebna pravila za najam stanova.

Iznajmljivanje stanova u Hrvatskoj je jako loše regulirano, što se posebno vidi ovih dana kada se sve više otkriva kako se iznajmljivači ponašaju prema potencijalnim podstanarima – odbijaju obitelji s djecom, ne žele u stan primiti kućne ljubimce, cijene su previsoke, malo je podstanara prijavljeno. Zbog toga trpe oni koji poštuju zakon.

Usporedba cijena najma stanova

Prema informacijama do kojih je došao Večernji list stan od 50-ak ili 60-ak kvadrata u Zagrebu ili Splitu košta oko 500 eura, što je previše za standard u Hrvatskoj. U Beču pak u kojem je cijena najma stanova od 10 do 15 eura po kvadratu stan od 60 kvadrata košta 600 eura, a hrvatske i austrijske plaće su neusporedive. I stanodavci u Hrvatskoj, kao i oni u Austriji traže po tri najamnine unaprijed na bi li se tako osigurali.

Podstanar s kojim su razgovarali novinari Večernjeg lista potvrdio je kako ga je u Splitu stanodavac tražio dvije najamnine unaprijed, no bez ikakve potvrde, na crno.

Podstanare stanodavci uglavnom ne prijavljuju, što stvara ogromne problemeFoto: PIXSELL

Evo što kaže pravni stručnjak

“Vani je ugovor zakon za obje strane, ljudi se boje i plaćaju poreze, a vjerojatno je i ovršni postupak bolje kontroliran, s manje žalbi nego kod nas ako jedna strana ne ispunjava obveze”, objašnjava nužnost potpisivanja ugovora o najmu stana odvjetnik Rafael Krešić.

Ugovori su potrebni

Ugovor je prednost i kod izbacivanja podstanara iz stana, jer se s ugovorom iseljenje može brzo realizirati, za mjesec do dva, dok ilegalni podstanari mogu ostati u stanu i do godinu-dvije.

Da Hrvatska doista ima problem s kulturom poštivanja prava i obveza, potvrđuje i slučaj jedne iznajmljivačice koja se anonimno javila Večernjem listu.

I iskustva iznajmljivača su loša

“Iznajmljujem dva stana i plaćam porez, a mlađi par podstanara, koji je kod mene bio dulje vrijeme napravio mi je štetu u stanu, potrgan mi je vodokotlić, peć neispravna i otišli su ne poštujući ni otkazni rok od 30 dana. Kad sam se obratila policiji, rekli su mi da se moraju sami odjaviti iz mog stana i da ih ne mogu ja odjaviti”, ogorčeno opisuje žena koja doduše ugovor s podstanarima nije ovjerila kod javnog bilježnika. Prijavila im je boravište ove godine jer, kaže, prije nisu htjeli jer su na poslu dobivali putne troškove.

Bez ugovora stanodavac teško može iseliti podstanara iz svoje nekretnineFoto: PIXSELL

Odvjetnik Krešić naglašava kako se vlasnici stanova koji ih iznajmljuju na crno ili bez ovjerenog ugovora kod javnog bilježnika sami dovode u težu situaciju ako im podstanari ne plaćaju režije i najamninu. Ne mogu ih izbaciti, ni isključiti vodu i struju jer se podstanari mogu žaliti na smetanje posjeda, pa prvo moraju tužbom dokazati da su bili kod njih u najmu, pa tek onda ići na ovrhu.

U drugim zemljama veća je kultura poštivanja prava i obveza

Razvijenije zemlje u kojima je dobro zakonski regulirano tržište najma stanova te u kojima je veća kultura poštivanja prava i obveza podstanara i vlasnika stanova, zato i imaju manje stanova u vlasništvu građana. Tek 49,8 posto Nijemaca ima nekretninu, 58,6 post Danaca, a 62 posto Austrijanaca. No, tamo postoje i socijalni i javni najamni stanovi.

U drugim gradovima situacija je bolja

Dio rješenja ovog problema profesor socijalne politike Zdenko Babić vidi u ukidanju poreza mladima kod kupnje prve nekretnine, ali intervencijom države kod gradnje ili iznajmljivanja državnih stanova mladim obiteljima. Kao opciju profesor Babić u razgovoru za Večernji list predlaže i neki oblik subvencioniranja najma za mlade koji su u težem položaju.

U nekim gradovima zabranjeno je stanove iznajmljivati i podstanarima i turistima u isto vrijemeFoto: PIXSELL

Osim što ih se ne prijavljuje studenti u Dubrovniku i Splitu kao podstanari imaju još jedan problem. Naime, tijekom turističke sezone moraju iseliti iz stanova jer ih stanodavci iznajmljuju turistima. No, to je problem i u drugim europskim turističkim središtima.

Nema iznajmljivanja u zaštićenim zonama grada

Na primjer, španjolski grad Palma na otoku Mallorca zabranio je vlasnicima stanova da ih iznajmljuju turistima u zaštićenim zonama grada da bi zaštitio domaće stanovnike, prenio je BBC. Slične mjere poduzela je i Barcelona zbog ilegalnog iznajmljivanja i jer vlasnici stanova odbijaju zbog turista produljiti ugovor o najmu podstanarima ili im udvostruče stanarinu.

Zabranjena prenamjena stambenog prostora

I Berlin je početkom ove godine vratio osam tisuća stanova na tržište Berlinčanima koji traže stan za najam. Naime, zakonom je zabranjena prenamjene stambenog prostora jer stan koji se iznajmljuje turistima, preko Airbnba, mjesto je komercijalnog prihoda. Ako to vlasnik učini sa stanom, globa je do 100.000 eura. U Amsterdamu vlasnici stanove turistima smiju iznajmljivati dva mjeseca u godini, a od 2019. samo 30 dana.

Povratak na Net.hr