ČLAN GRUPACIJE BORG

OMILJEN DALIĆKIN BROKER: Poznaje cijelu elitu, organizira luksuzna skijanja, a upravo je otkrio nešto uznemirujuće o premijeru

Tonći Korunić, investicijski menadžer iz InterCapitala, dao je intervju u kojem pokušava dokazati da je neformalna skupina ministrice Dalić radila za spas Agrokora, te da su unosne poslove poslije dobivali zahvaljujući ‘kvaliteti’, da nisu oni Borg nego oni prije njih, ali ne želi otkriti po kojoj je to liniji upravo on izabran da sudjeluje u operaciji. Korunić je otkrio i kako je premijer Plenković bio na sastancima grupe Borg

Tonći Korunić, član Uprave investicijske kuće InterCapital, jedan od onih koji su sa sada već bivšom ministricom Martinom Dalić krojili zakon koji je poslije postao lex Agrokor, te su na temelju njega odabrani iz tima i preuzeli unosne savjetničke funkcije, oglasio se u intervjuu Jutarnjem listu, da bi dao svoju verziju istine i da bi pomogao cjelokupnom pokušaju gašenja vatre i uvjeravanju javnosti da se sve radilo isključivo iz plemenitih pobuda.

Korunić je otkrio da se priključio na poziv iz Vlade. Piše doslovno: “S druge strane je poziv iz Vlade.” Naravno, Korunić ne otkriva tko ga je pozvao. Je li to bila Martina Dalić osobno, ili je poziv bio iz ureda premijera. Ostaje neodređen i kada opisuje da su “tamo” bili već Martina Dalić, Zdravko Marić, a došli su i Ante Ramljak i Tomislav Matić.

Definirao je tako prvi ešalon skupine koju on predstavlja kao skupinu za spas Agrokora, a kasnije u intervjuu daje i vrlo značajnu informaciju, da je na prvim sastancima osobno sudjelovao i premijer Plenković. “Na tim prvim sastancima ni premijer Plenković nije bio siguran što učiniti”, kaže Korunić i ubacuje u igru i premijera Plenkovića koji se ovih dana trudi dokazivati da on nije znao baš sve i da nije previše sudjelovao.

ZBOG OVOG JE ČOVJEKA DALIĆ LAGALA: Odvjetnika po kojem su zvali lex Agrokor, odvjetnička je komora kaznila još 2012. 

‘Šavorićev zakon’

U intervjuu se Korunić pokušava izvući iz onog što se pokazalo u mailovima. Da je, primjerice, on prvi zakon koji je nastajao i koji je poslije postao lex Agrokor nazvao “Šavorićevim zakonom”, u čast kasnije pridruženog člana skupine, odvjetnika Borisa Šavorića. U intervjuu se trudi objasniti da je autorica zakona doista Martina Dalić osobno, a svi ostali su samo malo asistirali.

O sebi u intervjuu govori malo. Tonći Korunić koji nije poznat široj javnosti izvan brokerskih krugova, ostao je zapravo nepoznanica. Nije odgovorio na jako važno pitanje: zašto je, zaboga, netko iz Vlade potkraj veljače 2017. pozvao upravo Tonćija Korunića na tako važan sastanak za spas Agrokora? Tko je on? Tko je Tonći Korunić, čovjek kojem bivša ministrica Dalić u svojoj ranoj mail korespondenciji povjerava svoje dvojbe o mogućnosti uspjeha projekta, koji je zapravo prvi upotrijebio sintagmu “Šavorićev zakon” za ono što je kasnije postalo lex Agrokor, neovisno o tome što se sada trudi dokazati da je zakon pisala Dalić?

“Ima opet taj ‘slippage’ s projektom Ina-HEP gdje smo jasno naučili da sistem prihvaća ono što mu se sviđa, a odbacuje ono što mu se ne sviđa ostavljajući nas da nađemo rješenje. A rješenja nema – da bi se Ina kupila to se mora platiti. Tako i ovdje, da bi se Agrokor oporavio to se mora platiti i jasno povući ekonomski potezi koji se moraju povući. A ekonomiji se ovdje ipak baš ne vjeruje. I tako u krug. Nightmare!”, pisala je Martina Dalić u veljači 2017. Tonćiju Koruniću, a u cc su bili i Ante Ramljak, tada samo skromno plaćeni djelatnik nepoznatog Texo Managementa, i ministar financija Zdravko Marić, a vidiljivo je postalo sada širokoj javnosti nakon objave na Indexu.

Posebno značajan dio grupe Borg

U intonaciji se jasno osjeća da je Tonći Korunić bio posebno značajan član tog esencijalnog jezgra grupacije koja će ubrzo početi raditi lex Agrokor, a kasnije i preuzeti značajne i iznimno dobro plaćene poslove u projektu “spašavanja” Agrokora.

Tonći Korunić se pridružio InterCapitalu, jednoj od najjačih hrvatskih investicijskih kuća 2003., dvije godine nakon što ju je osnovao Daniel Navidal. Prije toga Korunić je radio pet godina u Plivi kao šef riznice, a u službenom CV-ju na stranicama InterCapitala titulira ga se kao “voditelja upravljanja imovinom”, te se navodi da je završio ekonomiju na Sveučilištu u Zagrebu. Naglašava se da su područje njegova rada “korporativne financije, javno i privatno financiranje, upravljanje rizicima, investicije i osnove upravljanja porezom.”

No, zašto je baš on od svih hrvatskih brokera izabran i pozvan u krug Martine Dalić? Šef InterCapitala, Daniel Nevidal, smatrao se ključnom poveznicom s ekipom koju su predvodili Martina Dalić i Ante Ramljak zato jer je Nevidal također bivši “CAIB-ovac”, a iz te su investicijske banke potekli i Ramljak i mnogi drugi sudionici tajne operacije Martine Dalić. No, mailovi otkrivaju da je mnogo aktivniji bio Tonći Korunić, da je on bio mnogo bliži s Martinom Dalić.

PLENKOVIĆ JE OSTAO BEZ SURADNICE I PRIJATELJICE: Nakon ostavke Dalić, premijer je slabiji nego ikad prije 

Razigran tip koji poznaje cijelu elitu

Na zagrebačkoj brokerskoj sceni Koruniću se prije svega priznaje vještina “umrežavanja”. Dok je Nevidal dosta suzdržana, zatvorena osoba, stručan i profesionalan, Korunić je više razigran tip, stalno je na kavama, ručkovima, nema koga ne zna. A sve jedna osoba utjecajnija od druge. Dobar je i sa Zdravkom Marićem, ali i s guvernerom Borisom Vujčićem.

“S Vujčićem je na redovnim kavama”, saznajemo u brokerskim krugovima. Korunić se u InterCapitalu trudio donijeti tračak svjetskog poslovnog glamura. On želi da InterCapital bude nešto kao Goldman Sachs. Naravno, hrvatska inačica Goldman Sachsa. Među brokerima se govori da je Korunić organizirao za odabrane klijente InterCapitala i odabrani krug prijatelja i suradnika odlaske na luksuzna skijališta.

Prema nekim interpretacijama Martina Dalić i Tonći Korunić znaju se još s kraja devedesetih, kada je on radio u Plivi, a ona bila pomoćnica ministra financija Borislava Škegre, a prema drugim izvorima, do zbližavanja i prijateljske komunikacije došlo je u vrijeme kada se Korunić intenzivnije bavio trgovanjem dionicama Ine, a poznato je da je suprug Martine Dalić, Niko Dalić dugogodišnji direktor Ine, a bio je jedan od ključnih menadžera na pripremi IPO-a Ine.

Tonći Korunić nije samo dobro umrežen na poslovnoj i financijskoj sceni, nego i mnogo šire u hrvatskoj političkoj areni: rođen je u Splitu 1972. godine, ali dio obitelji mu potječe iz Blata na Korčuli, odakle su, primjerice, i Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, ili Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a.

Tonći Korunić, broker koji je postao utjecajan kreator državnih odlukaFoto: Pixsell

Zagovornik privatizacije državnih firmi

Korunić je u javnim istupima uvijek zagovarao odlučniju privatizaciju državne imovine i državnih tvrtki. Nije čudno što se u mail korespondenciji između Martine Dalić i njega našao “projekt Ina-HEP”. U svibnju 2016. veleučilište VERN – veleučilište u vlasništvu poznatog HDZ-ovog stratega starije generacije, Đure Njavre, na kojem je predavala i Martina Dalić, organiziralo je panel na temu: Kako privatizirati državnu imovinu u svrhu gospodarskog rasta?

Na panelu je sudjelovao i Korunić i jasno iskazivao svoju zabrinutost zbog visokog javnog duga. “Kada trošak kamata prijeđe 10 posto proračuna, država upada u dužničko ropstvo, a mi smo blizu te granice.” Zato se isplati prodati udjele u Ini ili HEP-u kako bismo, uz prateće reforme, izbjegli upadanje u dužničko ropstvo, prenio je izvjestitelj tportala Korunićev nastup.

Prevedeno, Korunić je nagovarao državu na odlučniju privatizaciju, što bi, naravno, značilo i više posla za investicijske kuće poput InterCapitala. Sigurno vrijedan doprinos javnoj raspravi iskusnog investicijskog menadžera. Zašto ne, ako je on osoba koja nema neposrednog upliva na donošenje državnih odluka.

Kako je postao utjecajni kreator državnih odluka

Ubrzo dolazi do smjene, propada Vlada Mosta i HDZ-a predvođena Timom Oreškovićem, a dolazi na vlast Plenkovićev HDZ s ministricom Martinom Dalić, s kojom je, očito, volio diskutirati o tim temama od nacionalnog interesa. U tom trenutku, kada privatni investicijski menadžer postaje utjecajni tajni kreator odluka države, a istodobno i paralelno gura svoj privatni biznis dolazi do zapleta koji je nesumnjivo vrlo rizičan za državu i ubojit za svu ostalu konkurenciju investicijskih menadžera.

U pokajničkom intervjuu u Jutarnjem listu Korunić priznaje koliko je InterCapital zaradio na projektu Agrokor. Nakon opisa nevine večere u sada već kultnom restoranu Fotić (kaže da je bila bez slavlja, jer bili su previše umorni od posla) Korunić tvrdi “da nije imao utjecaja u kasnijem odabiru savjetnika”.

Savjetnici su izabrani, naravno, posve slučajno

Korunić javlja preko Jutarnjeg lista da je Alix Partners valjda posve slučajno onda odabrao za podizvođača poslova i njegovu tvrtku, InterCapital:

“Osobno mislim da je u tom trenutku Alix partners što zbog cijene, što zbog kvalitete tima, a i zbog sukoba interesa nekih drugih prijavljenih savjetnika, bio najbolje rješenje. InterCapital je angažiran tek 25. travnja, i to za usko specijalizirani posao izrade plana održivosti poslovanja koji je rezultirao dokumentom od 500 stranica i koji je temelj same nagodbe. Dakle, mi nismo savjetovali izvanrednu upravu, bavili se vjerovničkim vijećem, utvrđivanjem tražbina i bilo kakvim razgovorima oko novih financiranja (poput roll-up kredita)”, kaže Korunić danas da bi pokušao spasiti reputaciju InterCapitala.

“Naš dio posla radilo je sedmero investicijskih bankara iz InterCapitala (od ukupno 65 zaposlenih u tvrtki) i to šest mjeseci, a ukupno smo na tom poslu ostvarili prihod od 3,4 milijuna kuna, što predstavlja manje od četiri posto ukupnih prihoda naše grupe ostvarenih 2017. godine. Od studenoga prošle godine, nakon što smo isporučili dogovoreno, više nemamo nikakve veze s Agrokorom”.

InterCapital je zaradio 3,4 milijuna kuna

Dakle, Korunić priznaje da je InterCapital zaradio 3,4 milijuna kuna, ali posao su dobili zbog “kvalitete”, a ne zbog toga jer je on radio na zakonu koji je kasnije omogućio dogovaranje tog i ostalih sličnih poslova za druge koji su radili u timu Martine Dalić. Očito, Korunić je dobio zadatak da popravi za InterCapital što se popraviti da.

Daniel Nevidal, šef InterCapitala, kažu naši sugovornici, rado bi da se ništa od ovog nije dogodilo, neki idu tako daleko u intrepretacijama da kažu da bi se rado riješio i samog Tonćija Korunića. Navidal je trebao suradnika koji će minglati i imati dobre veze duboko u politiku i poslovnu i financijsku elitu, ali ovo Korunićevo intenzivno pojavljivanje u mailovima ministrice koja je dala ostavku i kreiranju zakona čiji je rezultat neizvjestan, te očigledna zarada poslije uvođenja zakona – vrlo je neugodna kombinacija za investicijsku kuću koja mašta kako bi mogla biti hrvatska verzija Goldman Sachsa.

Ne, mediji nisu pogrešno shvatili kao što tvrdi

Mogli bi ostati zauvijek obilježeni kao oni koji su pomagali Martini Dalić u njezinoj grupi Borg. Doduše, Korunić u intervjuu također pokušava objasniti da nisu oni bili Borg, nego oni prije njih, Todorićev tim.

Skupina je neformalno u medijima ovih dana prozvana Borg, a Korunić objašnjava da je to potpuno pogrešno interpretirano u medijima: “Borg je zapravo sam koncern Agrokor kao organizam koji crpi energiju drugih da bi opstao i narastao. Toga naziva se sjetio Ramljak. A kako se u našem poslu projekti kodiraju pod radnim nazivima, tako je taj projekt nazvan Borg.”

Korunić ne razumije da su mediji posve dobro razumjeli. Da su shvatili kako je skupina Martine Dalić također “organizam koji crpi energiju drugih da bi opstao i narastao.”

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr