Prema podacima iz statističkih izvještaja pristiglih Zavodu za platni promet, 57.832 poduzetnika iz cijele Hrvatske, sa ukupno 710 tisuća zaposlenih, u prvom je polugodištu ove godine ostvarilo ukupni prihod u iznosu od 135,5 milijardi kuna. To je porast od 11,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Ukupni su prihodi ostvarili nešto brži rast od ukupnih rashoda koji su iznosili 133,8 milijardi kuna i bili 9 posto veći negoli u istom lanjskom razdoblju. Na 100 kuna ukupnih rashoda ostvareno je 101,3 kune ukupnih prihoda. Podaci pak o strukturi ukupnih prihoda bilježe pozitivne pomake. Tako su prihodi od prodaje u inozemstvu natprosječno porasli (31,5 posto) pa je povećan i njihov udio u ukupnoj strukturi prihoda sa 12,1 posto u prošloj na 14,6 posto u prvom polugodištu ove godine.
Podaci iz informacije ZAP-a o poslovanju hrvatskih poduzetnika u prvih šest ovogodišnjih mjeseci pokazuju da državni sektor vlasništva ostvaruje prihoda manje od rashoda i ta je nepovoljna razlika u prvom polugodištu iznosila 1,4 milijarde kuna. Pozitivna razlika ukupnih prihoda i ukupnih rashoda koje su zabilježili poduzetnici privatnog sektora iznosi 3,4 milijarde kuna, što je i odredilo povoljan odnos ukupnih prihoda i rashoda na razini ukupnog gospodarstva. Pritom nije nevažan podatak da troškovi osoblja (koji na razini ukupnog poduzetništva iznose 14,7 posto) u državnim tvrtkama čine čak 23,3 posto ukupnih rashoda.
Dok su u državnom sektoru vlasništva neto mjesečne plaće bile 3.484 kune, poduzetnici privatnog sektora, kako kažu u ZAP-u, osobito su suzdržani pri obračunu plaća, tako da je u prvom polugodištu kod njih prosječna neto plaća iznosila 2.360 kuna mjesečno. S druge pak strane, potraživanja od kupaca veća su od obveza prema dobavljačima jedino u državnom sektoru.
Obveze prema dobavljačima poduzetnika u privatnom sektoru nadmašuju njihova potraživanja od kupaca za čak 12,6 milijardi kuna. Ukupni prihodi i rashodi kretali su se na razini pojedenih područja djelatnosti uglavnom ujednačeno. Veća su odstupanja u području prerađivačke industrije gdje su ukupni prihodi nadmašili rashode za 947 milijuna kuna, te trgovine čiji su ukupni prihodi veći od rashoda za 1,4 milijarde kuna.
Dominantna poslovna aktivnost hrvatskih poduzetnika i dalje je trgovina, u kojoj posluje gotovo 44 posto od ukupnog broja poduzetnika koji su podnijeli izvještaje, a ostvaruju oko 36 posto ukupnog prihoda. Prerađivačka je pak industrija, koja je prednjačila devedesetih godina, pala na 14,5 posto u ukupnom broju poduzetnika, a njen je udio u ukupnom prihodu oko 33 posto.
Značajnije su još u broju poduzetnika zastupljeni oni s područja poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga - sa 15,6 posto. Gotovo polovica ukupnih prihoda i rashoda hrvatskog gospodarstva ostvaruje se u Zagreb, gdje je koncentrirano i više od 41 posto (ili gotovo 24 tisuće) poduzetnika obuhvaćenih statističkim istraživanjem ZAP-a.
Još su samo četiri područja u Hrvatskoj važnija po broju poduzetnika - Split i Splitsko-dalmatinska županija (10 posto ili gotovo šest tisuća tvrtki), Rijeka i Primorsko-goranska županija (9,1 posto), Pula s Istarskom županijom (7,4 posto) te Osijek i pripadajuća županija (sa gotovo tri tisuće ili 5,1 posto od svih podnositelja statističkih izvještaja). Ostala su područja, napominju u ZAP-u, zastupljena mnogo skromnijim brojem poduzetnika: u sedam županija s oko tisuću, u pet između 1300 i 1850, dok je u Ličko-senjskoj županiji statističke izvještaje podnijelo samo 348 poduzetnika, Virovitičko-podravskoj 488 a u Požeško-slavonskoj 546 poduzetnika.
