Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SEKS SVE KOMPLICIRA

NOVO OTKRIĆE DRASTIČNO KOMPLICIRA SLIKU: Od braće neandertalaca odvojili smo se puno ranije?

Znanstvenica tvrdi kako su analize DNK nedovoljno jasne jer se moderni čovjek seksao (ili pario, kako vam drago) s neandertalcem pa se oslanja na morfologiju zubala

Znanstvenici koji nastoje otkriti tajne ljudskog razvoja proteklih su se godina oslanjali na sve napredniju tehnologiju analize DNK koja uz pomoć molekularnih satova određuje kojem razdoblju pripadaju naši drevni preci.

Nova studija koja umjesto toga analizira fosilne zube nudi drukčiji pristup koji otkriva značajno ranije razdoblje kao vrijeme u kojemu su se razdvojili preci današnjeg čovjeka i neandertalci.

Studija koju je provela Aida Gomez-Robles s University College London zaključuje da je posljednji zajednički predak dvije vrste možda živio prije 800.000 godina što usložnjava antropološke rasprave.

Davni zajednički predak

Novo istraživanje pomiče vrijeme odvajanja za 200.000 do 400.000 godina ranije u odnosu na dosadašnje procjene i ukoliko se pokaže točnim isključilo bi Homo heidelbergensisa, još jednu izumrlu ljudsku vrstu, kao posljednjeg zajedničkog pretka Homo sapiensa i našeg bliskog rođaka neandertalca, kao što trenutno smatraju neki znanstveni krugovi.

Prema Gomez-Robles čiji je rad objavljen u srijedu u časopisu Science Advances, nedavno istraživanje fosilnih zuba pokazalo je da je, dok se veličina zuba uvelike razlikovala ovisno o ljudskim vrstama, njihov oblik bio homogeniji i razvijao se stabilnim tempom.

Proučavala je kutnjake i pretkutnjake oko 30 fosila za koje se vjeruje da su rani neandertalci iz špilje Sima de los Huesos u Španjolskoj kao i sedam drugih izumrlih ljudskih vrsta kako bi utvrdila koilko su se vremenom mijenjali.

Nije bilo dovoljn ovremena za zube?

Uz pomoć računalne simulacije utvrdila je da su se prvi ljudi i neandertalci morali razići još prije 800.000 godina da bi se stigla razviti specifična obilježja na zubima iz Sime.

“Važna implikacija je da Homo heidelbergensis ne može biti posljednji zajednički predak modernog čovjeka i neandertalaca”, kazala je za AFP.

Gomez-Robles je rekla, priznajući da nijedna metoda nije savršena, da nam proučavanje anatomskih varijacija “daje precizniju sliku” dijelom i zbog toga što još uvijek nije moguće izdvojiti DNK iz najstarijih fosila.

Razičita vremena razdvajanja do kojih su došli znanstvenici sugeriraju da nije bilo jasnog razdvajanja vrsta u jednom trenutku nego se radilo o procesu.

Ljudi dvaju vrsta se kasnije seksali (ili parili?)

“Kada govorimo o razdvajanju neandertalaca i modernog čovjeka ili bilo koje dvije vrste to nije nešto što se dogodi u jednom određenom trenutku”, kaže ona.

“A još nešto danas znamo a to je da je došlo i do stvaranja hibrida između neandertalaca i modernog čovjeka”, dodaje ona. “I to stvara dodatnu buku svim tim istraživanjima”.

Njezin rad pohvalila je antropologinja Mirjana Roksandic sa sveučilišta Winnipeg koja je nedavno i sama opisala manjkavost veza H. heidelbergensisa i neandertalaca.

S druge strane profesorica ljudske evolucije sa sveučilišta Rutgers Susan Cachel kritizira studiju pitajući: “Ako preci anatomski modernog čovjeka i neandretalaca nisu potekli od Homo heidelbergensisa otkud su onda stigli? Od nekog nepoznatog tajnovitog pretka?”

Povratak na Net.hr