Tek što su odradili lakši dio posla i dogovorili promjene kojima se domaće zakonodavstvo usklađuje s direktivama EU, socijalni partneri otvaraju novi krug pregovora o promjeni radničkog ustava koji bi se trebao dovršiti do sredine godine.
HUP bez saveznika
HUP je naznačio da će tražiti ukidanje plaćene pauze, zabranu mirovanja otkaznog roka za vrijeme bolovanja, smanjenje otpremnina, drugačije definiranje godišnjih i slično. Prve reakcije iz političkih stranaka, kako SDP-a tako i HDZ-a, pokazuju da poslodavci nemaju puno saveznika, a pogotovo se stranke ne žele prikloniti toj škakljivoj promjeni u izborno vrijeme pa makar se radilo i o pozicijama u lokalnoj vlasti. Na zahtjev da se pola sata plaćene pauze izvuče iz radnog vremena oštro su odgovorili i iz sindikata koji tvrde da bi u tom slučaju radni tjedan trebalo spustiti na 37,5 sati, a ne 40 kao sada, piše Večernji list.
Francuzi tjedno rade 35,5 sati
Hrvatska se po duljini radnog tjedna ne razlikuje od drugih tranzicijskih zemalja, a slična je praksa i s plaćenom pauzom koja se uglavnom zadržala u zakonodavstvu bivših komunističkih država. Francuzi, na primjer, ne plaćaju pauzu, ali njihov je radni tjedan 35,5 sati. Amerika radnike plaća po satu rada, ali i njihov je radni režim bitno drugačiji od europskoga. "Ne bih otvarao sve teme i područja, u pregovorima se treba fokusirati na četiri, pet pitanja i o tome se dogovoriti konsenzusom. Za nas nije presudno uzeti jedan institut iz zakona, poput pauze za odmor, i presađivati ga u naše zakonodavstvo. Treba voditi računa o sociološkim i kulturološkim razlikama", kaže Gotovac.
