banner

NEUREĐENO TRŽIŠTE

VELIKI TRGOVAČKI CENTRI UNIŠTAVAJU DOMAĆE PROIZVOĐAČE: ‘Uvoze nekvalitetan i jeftin med pa smo prisiljeni okrenuti se sivom tržištu’

Baš uvozni med najveći je problem za domaće medare. Veliki trgovački centri uvoze onaj slabije kvalitete i prodaju ga po nižim cijenama zbog čega domaći i kvalitetan med ostaje neprodan.

Veliki broj pčelara u Hrvatskoj svoj med prodaje na sivom tržištu. Proizlazi to iz podatka da je tek 10 posto od 15.000 pčelara upisano u registar proizvođača meda. Pritom se veliki trgovci sve više moraju okretati uvoznim proizvodima jer med smiju otkupljivati samo od onih registriranih. Tako se u Lijepu našu godišnje uveze meda i pčelarskih proizvoda u iznosu od 12 milijuna kuna, dok ih naši pčelari proizvode i ovdje.

Prema mišljenju predsjednika Grupacije pčelarstva HGK-a Ivana Bračića, najveći problemi u industriji meda su snažno sivo tržište, manjkav registar proizvođača, neusklađenost laboratorija, deklariranje proizvoda i donošenje vodiča kojim bi se definirale dobre proizvodne prakse. “Ukupni pčelarski kolač vrijedi 500 milijuna kuna, a 100 milijuna legalna je realizacija, dakle 400 milijuna kuna ide mimo porezne kontrole i kontrole kvalitete. To pokazuje da se 80 posto trgovine medom u Hrvatskoj odvija na sivom tržištu, odnosno ne znamo kamo odlazi 8400 tona domaćeg meda”, tvrdi Bračić.

Uveze se gotovo četiri puta više nego što se izveze

U Hrvatskoj se, ovisno o godini, proizvodi od osam do deset tisuća tona meda, od čega se prošle godine izvezlo samo 380 tona, a uvezlo gotovo četiri puta više, 1300 tona.  Podaci zabilježeni u prošloj godini pokazuju da najviše uvozimo iz Španjolske, Kine i Poljske, dok naši proivodi najčešće idu put BiH, Italije i Njemačke. A baš uvozni med najveći je problem za domaće medare. Naime, veliki trgovački centri uvoze onaj slabije kvalitete i prodaju ga po nižim cijenama zbog čega domaći i kvalitetan med ostaje neprodan.

Prema riječima predsjednika Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije Stanka Čuljaka, na kućnom pragu med se prodaje za cijenu od 40 kuna na više, dok u trgovinama cijena meda iznosi 29.99 do 80 kuna. Čuljak također navodi kako se mladi nerijetko ne žele baviti proizvodnjom meda jer je ona visokorizična zbog vremena i neisplativa.

Obitelj Knežević iz Šiškovaca kontinuirano pčelari od 1974., od pčelarstva živi, a godišnje prizvede i do 25 tona različitih vrsta meda. No, s obzirom na visoku kvalitetu domaćeg meda nikada, kažu, nisu bili zadovoljni otkupnom cijenom u zemlji te smatraju kako bi se kvaliteta domaćeg meda trebala više cijeniti.

“Trenutno su otkupne cijene od 16 do 35 kuna po kilogramu, ovisno o vrsti meda. Veliki smo proizvođači pa uspijevamo prodati dovoljno meda i drugih pčelinjih proizvoda da bismo poslovali pozitivno. Inače, velik dio proizvoda prodajemo na malo, na tržnicama, sajmovima i slično. Dio meda, također, direktno izvozimo, na područje EU, ali dio meda odlazi i na tržište Bliskog istoka. Količine, naravno, ovise i o potražnji, no tržište se postupno širi i otvara”, kaže za Glas Slavonije Ivan Knežević dodajući kako bi se trebalo učiniti na promidžbi domaćeg meda, a da bi na deklaracijam aonih uvoznih trebalo točno navesti iz koje zemlje dolaze. Po njegovom mišljenju, kupci ipak kad kupe med u trgovačkim centrima shvate koliko je onaj domaći bolji.

Povratak na Net.hr