Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NEGATIVNI IZGLEDI

VELIKI ŠOK ZA NOVU VLADU: Moody’s snizio dugoročni kreditni rejting Hrvatskoj

Agencija Moody’s snizila je u petak dugoročni kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na Ba2, navevši kao ključne razloge visok javni dug i nastavak slabih izgleda gospodarskog rasta u srednjem roku, a zadržala je i negativne izglede.

Moody’s je snizio hrvatski kreditni rejting u stranoj valuti sa Ba1 na Ba2, a u domaćoj sa A3 na Baa1.

Velik teret javnog duga

Jedan od ključnih razloga za takvu akciju Moody’sa veliki je i rastući teret javnog duga, koji je krajem 2015. godine bio na otprilike 86 posto BDP-a, a analitičari te agencije procjenjuju da će do 2018. premašiti 90 posto. Kako ističu, to uvelike premašuje prosjek usporednih zemalja s rejtinog Ba1, koji se kreće oko 45 posto BDP-a i nije baš vjerojatno da će se njegov trend preokrenuti do kraja desetljeća.

Podsjećajući da je Hrvatska ušla u globalnu financijsku krizu s umjerenim teretom zaduženosti, od otprilike 39 posto BDP-a u 2008, ta agencija ističe i da je zaduženost ubrzano rasla u zadnjih sedam godina uslijed niskog nominalnog gospodarskog rasta, visokih proračunskih deficita, preuzimanja dugova državnih poduzeća, kao i troškova povezanih s njihovim restrukturiranjem.

U Moody’su vjeruju da će proces fiskalne konsolidacije biti spor i šepav te očekuju da će ove godine proračunski deficit dosegnuti 3,9 posto BDP-a, odnosno da će biti iznad 3 posto BDP-a, što je kriterij za izlazak iz EU Procedure prekomjernog deficita. Taj trend, popraćen s očekivanim umjerenim razinama realnog gospodarskog rasta, vjerojatno će teret duga podići iznad razine od 90 posto BDP-a do 2018. Moody’s također ističe da se pogoršava trošak financiranja duga, s rastom omjera kamata i prihodima sa 4,6 posto u 2008. na 8,2 posto u 2014.

‘JEDINICA’ KOJA ĆE NAS SKUPO STAJATI: Agencije negativno ocijenile Hrvatski kreditni rejting

Ove godine stopa rasta od oko 1,5 posto

Drugi ključni razlog snižavanja rejtinga je nastavak slabih srednjoročnih izgleda za gospodarski rast, koji proizlaze iz povijesno niskog ulaganja i strukturnih rigidnosti, uključujući nisku stopu participacije radne snage, kao i uska grla u apsorpciji EU fondova.
Unatoč nedavnom izlasku iz recesije, u Moody’su vjeruju da je potencijalna stopa hrvatskog gospodarskog rasta ispod 1 posto, što je nisko za ekonomiju koja konvergira i ispod ostalih ekonomija koje ‘hvataju korak’.

U toj agenciji procjenjuju da će ove godine stopa gospodarskog rasta biti oko 1,5 posto. Pritom negativne rizike za tu procjenu vide u pogoršanju globalnog okruženja, kašnjenju reformske agende i/ili povećanoj političkoj neizvjesnosti koja bi mogla oslabili povjerenje i stoga imati utjecaja na rast.

STRUČNJACI UPOZORAVAJU: I zagriženi nacionalizam šteti kreditnom rejtingu

Izbjeglička kriza mogla bi utjecati na turizam

Dodatno, navode u Moody’su, s obzirom na ovisnost zemlje od turizma, događaji povezani s izbjegličkom krizom kojim bi mogli imati utjecaja na hrvatski turizam također bi mogli sputati rast.
U Moody’su očekuju da bi Hrvatska u iduće četiri godine mogla rast u prosjeku za 1,7 posto, što je znatno niže nego prije krize, pri čemu navodi da su u razdoblju do 2000. do 2007. u prosjeku ostvarivane stope rasta od 4,5 posto.
Takvi izgledi za rast također su mnogo niži od ostalih usporedivih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi, za koje Moody’s u istom razdoblju očekuje prosječne stope rasta od 3 posto. Niski rast kroz produljeno vremensko razdoblje potkopava otpornost gospodarstva i sprječava smanjivanje tereta duga, navode u Moody’su.
Niski srednjoročni izgledi za rast odražavaju pad ulaganja u proteklim godinama i institucionalna uska grla, koja sprječavaju snažniju apsorpciju EU fondova, što je potrebno za veće investicije.
Viši potencijalni rast zahtijeva dalekosežne strukturne reforme, posebice na tržištu rada i proizvoda, koje je teško provesti, posebice sada kada zemlja ostvaruje rast, ocjenjuju u Moody’su.

PREMIJER OREŠKOVIĆ: Bivša Vlada imala je iskustvo, a rejting je dvaput padao

Krhka većina Domoljubne koalicije i Mosta

Negativni izgledi odražavaju Moody’sovo stajalište da ravnoteža rizika na razini rejtinga Ba2 naginje naniže.

Agencija očekuje da će se nova vlada suočiti sa značajnim izazovima u provedbi svoje reformske agende, usmjerene na zaustavljanje rasta javnog duga i poboljšanje izgleda za rastom.  U Moody’su posebice zamjećuju da aktualna koalicija u parlamentu između Domoljubne koalicije i Mosta ima vrlo malu većinu, posebice nakon odlaska četvero parlamentaraca iz Mosta.
Širok raspon političkih pogleda unutar koalicije i relativno neiskustvo Mostovih parlamentaraca na razini središnje vlade pojačavaju rizik od toga da nova vlada neće biti u mogućnosti zadržati većinsku podršku u parlamentu za ekonomske i fiskalne reforme, kažu u Moody’su.

Dok nova vlada ima podršku naroda za reforme, budući da je Most vodio kampanju na proreformskoj platformi, neke od predloženih reformi poput racionalizacije javne administracije već su suočene s otporom različitih dijelova koalicije, zamjećuju u toj agenciji.

VRLO SUMNJIČAVI: Fitch potvrdio BB rejting, najave Vlade smatraju optimističnima

sabor
I krhka parlamentarna većina utječe na kreditni rejtingFoto: Goran Stanzl/PIXSELL

Pojačana potrošnja i slabe stope raste

Slabi rezultati ranijih hrvatskih vlada ne pružaju sigurnost da će aktualna vlada uspjeti u svojim reformskim planovima. Proteklih godina fiskalni ciljevi redovito nisu bili ispunjeni, uglavnom zbog pojačane potrošnje i slabijih od očekivanih stopa rasta.

S obzirom na strukturne slabosti u planiranju proračuna i procesu izvršenja, Moody’s vidi rizik od ponovnog neispunjavanja fiskalnih ciljeva u nadolazećim godinama, koji bi mogao još i ubrzati rast javnog duga po većim stopama nego sada pretpostavlja.

U Moody’su navode da bi dokazi o pritiscima koji bi rezultirali bržim od očekivanja rastom duga mogli dovesti do snižavanja hrvatskog rejtinga. Ti pritisci uključuju daljnje znakove da se vlada suočava s preprekama u donošenju zakona i provedbi gospodarski i fiskalnih reformi u idućih 6 do 12 mjeseci.

SNAŽAN RAST: Javni dug u godinu dana veći za 16,2 milijarde kuna

Provedba reformi ojačala bi rejting

S obzirom da nema fiskalnog prostora, slabljenje izgleda za rast bilo zbog domaćih ili vanjskih faktora također bi dovelo do daljnjeg snižavanje rejtinga, kao i procjene o daljnjem pogoršanju  hrvatske vanjske ranjivosti do razine koja bi bila znatno ispod one usporednih zemalja s rejtingom Ba2.

Moody’s bi, pak, mogao razmotriti stabliziranje izgleda ako zaključi da će provedba reformi vjerojatno ojačati srednjoročne izglede za rast, znatno poboljšati fiskalne izglede u odnosu na ono što danas očekuje, što bi posljedično vodilo ka značajnom smanjenju fiskalnih deficita i ubrzanom i održivom smanjivanju tereta javnog duga.

Sada sve tri vodeće svjetske rejting agencije – Moodys, Fitch i Standard&Poor’s – drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine i to s negativnim izgledima.

PROBIJEN DOPUŠTENI DUG: EK upozorila Hrvatsku, dala rok do travnja za planiranje reformi

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr