Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

U DŽEPOVE

UMJESTO SMANJENJA POREZA, DVIJE MILIJARDE POTROŠENE NA PLAĆE: Rezultati analize neugodno iznenadili i Ministarstvo

S jedne strane, Vlada smanjuje porezno rasterećenje, dok jedinice lokalne samouprave ne planiraju smanjenja niti ukidanje prireza, te povećavaju plaće kao i broj zaposlenih

Prošlu su godinu jedinice lokalne samouprave završile u suficitu od gotovo 2 milijarde kuna jer se država u potpunosti odrekla prihoda od poreza na dohodak, međutim umjesto da je taj novac namijenjen na investicije, sufinanciranje fondova EU ili smanjile porezno opterećenje građana, velik dio njih povećao je broj zaposlenih, doznaje Jutarnji list. 

DOBAR REZULTAT NA EUROPSKOM NATJEČAJU: Čak 224 grada i općine u Hrvatskoj osvojilo po 15.000 eura za wi-fi hotspotove

Nepotpuni podaci

Informaciju o tome potvrdilo je nekoliko sugovornika iz različitih ministarstava, ali i iz lokalne samouprave, iako Ministarstvo financija nije moglo potvrditi koliko je povećana ukupna svota za plaće lokalnih činovnika s obzirom na to da još uvijek prikuplja neslužbene podatke.

Prema neslužbenim i nepotpunim podacima, broj zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave je za oko 200 veći u odnosu na 2017.. Uzevši da je na kraju 2017. godine ukupan broj službenika i namještenika bio je 13.744, a od tog broja samo ih je u Gradu Zagrebu gotovo 3000.

Ministarstvo je ostalo iznenađeno kad su nakon preliminarnih rezultata financijskih izvješća shvatili da su gradovi, općine, a manje i županije, umjesto na investicije, dio novca kojeg se država odrekla potrošili na plaće. S jedne strane, Vlada smanjuje porezno rasterećenje, dok jedinice lokalne samouprave ne planiraju smanjenja niti ukidanje prireza, te povećavaju plaće kao i broj zaposlenih.

Nasumična analiza

Kako navodi Jutarnji list, njihova analiza je nasumična jer su analizirali financijska izvješća pojedinih jedinica lokalne samouprave, s time da Zagreb još nije objavio izvješće.

Grad Senj, na čijem je čelu Sanjin Rukavina, povećao rashode za zaposlene čak za trećinu. Naime, u 2017. trošili su 7,8 milijuna kuna na plaće, a prošle godine čak 10,3 milijuna kuna, što znači da je došlo do značajnijeg povećanja broja zaposlenih. Prihodi su im se povećali za 30 posto zbog izmjene zakona. Porasli su sa 39,8 milijuna kuna na čak 51,4 milijuna kuna, što znači da su sav suficit potrošili na plaće.

Slična situacija je i u Splitu, gdje je došlo do povećavanja rashoda za plaće i to za 11,7 posto, pa su tako lani potrošili 66,6 milijuna kuna na zaposlene.

“To je rezultat ugovorenih projekata EU, odnosno zapošljavanja djelatnika u ured i službu EU čije se plaće u potpunosti sufinanciraju od strane fondova EU. Tijekom 2018. je sklopljen novi kolektivni ugovor za službenike i namještenike gradske uprave čija su kolektivna prava prijašnjih razdoblja bila vezana uz rast poreznih prihoda, odnosno rastom poreznih prihoda Grad je bio obvezan isplatiti prigodne nagrade”, pojašnjava se u bilješkama uz izvješće.

Grad Zadar bilježi povećanje rashoda za zaposlene od 4,14 posto – u 2017. na njih su potrošili 166,5 milijuna kuna, a u prošloj godini 173,4 milijuna. Rijeka je povećala rashode za 2,4 posto,, Slavonski Brod troši 1,5 milijuna kuna više, Karlovac 1,2 milijuna kuna više. Grad Šibenik povećao je rashode za 3 milijuna kuna više, s time da su oni imali povećanje zbog programa javnih radova i isplate božićnica.

NA VLADI O GOSPODARENJU OTPADOM: Naplata odvoza otpada po količni obvezna za sve jedinice lokalne samouprave 

‘Trudimo se ponašati ekonomično i povećavati učinkovitost postojećih kadrova’

Postoje i gradovi koji su smanjili rashode za zaposlene. Među njima je Osijek, na čijem je čelu Ivica Vrkić, gdje su smanjeni rashodi za zaposlene za za oko 300.000 kuna unatoč povećanju prihoda od 30-ak milijuna kuna. Sisak, na čijem je čelu Kristina Ikić Baniček, smanjo je rashode za zaposlene za pola milijuna kuna, a dok je Varaždin potrošio gotovo milijun kuna manje za zaposlene.

Unatoč značajnom povećanju prihoda, od čak 14,7 milijuna kuna, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić rashode za zaposlene održao je na razini 2018.

“Mi smo prilično škrti što se tiče zapošljavanja, tako da nismo zapošljavali niti podizali plaće, osim što smo pratili državu koja je povećala plaće državnim službenicima. Puno naših zaposlenika radi na europskim projektima, trudimo se ponašati ekonomično i povećavati učinkovitost postojećih kadrova. Mi smo povećanje prihoda isključivo iskoristili za investicije i projekte EU”, kaže Bilić.

Došlo je po povećanja plaća i u većini općina, s nekim izuzecima, kao što je Primošten. Tamo su rashodi ostavljeni na istoj razini, a ukupni rashodi su smanjeni za više od 4 milijuna kuna. A Medulin je povećao rashode za zaposlene za čak 19 posto, te oni iznose 6,8 milijuna kuna.

“U odnosu na prethodnu godinu, rashodi su veći za 19 posto jer su u 2018. popunjena radna mjesta višeg stručnog suradnika i referenta u Upravnom odjelu za projekte EU, spremačice i dvaju komunalnih redara te su zaposleni djelatnici na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla. Osim toga, ove je godine u troškove plaća uključeno 13 mjeseci”, pojašnjavaju u Medulinu.

Povratak na Net.hr