Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

U PUNO, PUNO BOLJI ŽIVOT

STOTINE LIJEČNIKA I SESTARA BJEŽE U SKANDINAVIJU: Neki od njih ispričali što ih je otjeralo iz Hrvatske, a oduševilo vani. Pa tko bi uopće ostao?!

Hrvatski medicinari iz zemlje, čini se, bježe glavom bez obzira. Njihova iskustva zbog kojih odlaze ne razlikuju se ni malo od onih iz ostalih profesija, a ono što ih dočeka u inozemstvu, posebice skandinavskim zemljama, nakon hrvatskog sustava, i više nego da ih šokira

Zrinka Stanić iz Osijeka samo je jedna od vodećih osoba tvrtki koje svake godine ljudima iz Hrvatske nude posao u inozemstvu, a od ove godine njen INCOR d.o.o. postao je i ekskluzivni partner za danski zdravstveni sustav koji traži radnike za tamošnje bolnice. Novi kadar tražila je i na sajmu poslova ”Carieers in White”, održanom posljednjeg vikenda u listopadu (27. listopada) u Zagrebu, gdje su traženi medicinski stručnjaci za rezličite zemlje.

ISTRAŽIVANJE: ‘Iz Hrvatske odlaze i mladi koji imaju posao, a jasno je zašto se odlučuju na iseljavanje’

Prema njenom iskustvu, hrvatski liječnici, medicinske sestre, ali i ostali kadrovi u ovoj zemlji najviše streme Njemačkoj, Austriji, Švedskoj, Norveškoj i Irskoj.

U Danskoj je, pak, sada kaže svoju sreći pronašlo stotinjak medicinskih radnika i to su kaže ljudi koji trenutno pripremaju parirologiju, uče jezik ili se već sele. Cijeli proces traje ukupno deset do dvanaest mjeseci. Oni, kaže, koji žele otići su iz svih regija Hrvatske, a ima upita i iz susjednih zemalja, međutim njima je pitanje papirologije otežano jer nisu u zemljama EU. Ipak, u Njemačkoj mogu proći i oni ako imaju razinu znanja jezika B2-C1.

Sramota hrvatskog sustava

Stanić otkriva kako liječnici koji odlaze kao razlog navode da ih je premalo u odnosu na pacijente, loše uvjete rada, međuljudske odnose, te mobing, sprječavanje napredovanja i učenja potrebnih vještina dok specijalizanti tvrde da im je onemogućeno učenje zahvata. “Kao primjer evo slučaj jedne doktorice koja je u petak bila dežurna i u subotu je trebala biti slobodna, na što je računala jer se raspored radi mjesec unaprijed i organizirala je rođendansku proslavu svojoj kćeri. Njezin šef je došao i rekao da ona mora dežurati umjesto njega i u subotu jer on ide na feštu. Kada je rekla da je trebala biti slobodna i da kći ima rođendan, on je počeo psovati, gurati stolicu, galamiti i prijetiti joj, nakon čega je ona iz straha morala ostati i taj dan dežurati i otkazati rođendansku proslavu svoje kćeri”, opisuje Stanić za Slobodnu Dalmaciju.

U skandinavskim zemljama, otkriva, deset je pacijenata po liječniku, radi se 36 sati tjedno, dežurstva su osmosatna i mahom je riječ o pripravnostima gdje je liječnik kod kuće uz službeni mobitel. Prekovremeni su im, kaže, dodatno plaćeni, ali se zbrajaju i u banci sati te na temelju njih dobivaju i slobodne dane.

Put u skandinavske zemlje

“Pozitivno iznenađenje doživjela je jedna doktorica kada je doznala da jedna švedska bolnica u kojoj joj je bio ponuđen posao ima maksimalno oko 24 pacijenta na hitnom prijemu, a ona je u našoj bolnici iste veličine imala i do 300 pacijenata”, otkriva za Slobodnu Stanić dodajući kako joj je jedna liječnik rekao da je unatrag četiri godine imao 16 prekovremenih sati mjesečno što mu je dakako plaćeno.

Opisuje da liječnici koji odlaze, a bilo ih je od 30 do 60 godina, bez problema svladaju jezik, a oni organiziraju učenje koje traje šest mjeseci za vrijeme čijeg trajanja daju stipendiju. Potom supružnicima traže posao, mjesto stanovanja.

Kriva politika hrvatskih poslodavaca

“Sretan i zadovoljan djelatnik je najveće bogatstvo svake institucije/poduzeća i što prije hrvatske institucije to shvate i prihvate, smanjit će se i ovoliki broj odlazaka ne samo zdravstvenih djelatnika, već i svih drugih profesija koje također masovno odlaze”, kaže Stanić za Slobodnu dodajući kako ondje poslodavci pitaju radnike jesu li zadovoljni te kako mogu postići da budu još zadovoljniji, nudeći im pritom i povišice. Hrvatski liječnici, kaže, ona na to se mahom šokiraju.

Razlika između skandinavskih zemlja ai primjerice Njemačke, navodi, jest činjenica da se medicinari u nama bližoj zemlji ni nakon niza godina ne osjećaju jednakima s državljanima koji su odne rođeni doku snkandinavskim zemljama to nije tako.

“Dvoje supružnika, medicinska sestra i tehničar, s kojima sam se također srela, rekli su mi da su u tri godine života i rada u Švedskoj od financija zatvorili sve kredite u Hrvatskoj, kupili auto i preselili u veći, novi stan. Od psiholoških i zdravstvenih čimbenika puno su mirniji, nemaju stresa, a zdravstveni problemi koje su imali zbog rada u stresnom okruženju u Hrvatskoj nestali su”, ističe primjer na kraju.

Povratak na Net.hr