Podaci kojima su prije nekoliko godina baratali susjedi u Srbiji govore kako prema podacima Republičke direkcije za imovinu Srbije, imovina srbijanskih poduzeća u Hrvatskoj vrijedi 1,8 milijardi eura, a hrvatskih u Srbiji 800 milijuna eura. No, pitanje je jesu li ti podaci točni s obzirom na to da smo tražeći odgovore na ova pitanja dobili različite podatke. Prema podacima s kraja 2009. godine govorilo se kako povrat imovine u Srbiji traži više hrvatskih poduzeća, među ostalima spominjali su se Kraš, Luka Rijeka, Agro-Tovarnik, Franck, Inker, Poljoopskrba...
Međutim, iz Kraša su potvrdili Glasu Slavonije da je ta kompanija od 2005. do 2007. godine uspjela vratiti u svoj posjed svu imovinu u državama bivše Jugoslavije, pa tako i Srbiji.
''U Srbiji imamo dva distribucijska skladišta u Nišu i Staroj Pazovi te više trgovina bombonijera u mnogim gradovima i sve smo te objekte ponovno preuzeli do 2007. godine'', kazala je prokuristica Kraša Marica Vidaković. Pojasnila je kako se u tom postupku, zahvaljujući hrvatskom diplomatu Željku Kuprešaku, i osobno sastajala i s ministrima u srpskoj vladi koji su pokazali prilično veliku susretljivost.
''Ti objekti i lokali nisu bili previše devastirani, jer su bili u funkciji. Jedini uvjet srpske vlade kod povrata tih naših lokala i skladišta bio je da preuzmemo i sve zaposlene u njima. To smo i učinili'', kazala je Marica Vidaković.
Među tvrtkama koje su uspjele riješiti imovinsko-pravna pitanja u Srbiji je i varaždinski Varteks, kao i osječka Saponia. ''Prije Domovinskog rata imali smo u Beogradu skladište površine približno 1.300 četvornih metara. I danas je u našem posjedu te ga dajemo u najam. Istina, imovinsko-pravno pitanje skladišta sada rješavamo, jer nije bilo upisano u zemljišne knjige od prije rata, no tu ne očekujemo probleme, jer naše vlasništvo nitko ne osporava'', kazao je direktor pravnih poslova Saponije Zdravko Pavić.
Golema mreža Borova
Velik broj prodajnih objekata u Srbiji, ali i ostalim državama bivše Jugoslavije, još uvijek potražuje vukovarsko Borovo, koje je prije Domovinskog rata imalo golemu prodajnu mrežu u cijeloj SFRJ. Prema podacima iz te tvrtke, u Makedoniji je Borovo izgubilo sve svoje poslovne prostore pravomoćnom presudom Vrhovnog suda Republike Makedonije iz 2013.
U Srbiji vukovarsko poduzeće vodi sporove radi utvrđenja prava vlasništva. Riječ je o poslovnim prostorima koji su procijenjeni u temeljni kapital društva Borovo d.d., a koje uglavnom drži i koristi društvo Boreli DP. ''Premda smo pokušali skupiti vlasničku dokumentaciju i podnosili svim nadležnim tijelima zahtjeve za vraćanje u prvobitno stanje, dogovor s poduzećem Boreli iz Sombora nije postignut'', navode iz Borova.
U BiH također se vode sporovi radi utvrđenja prava vlasništva i predaje poslovnih prostora u kojima je sada u posjedu društvo Bonel AD. Pojedini su sporovi dobiveni, nakon čega je bivša uprava prodala te poslovne prostore ili su dani u zakup, dok za neke prostore tvrtka nije niti pokretala spor.
U Borovu zaključuju kako ostaju pri svome ''zahtjevu za povrat sve imovine koja je 31. prosinca 1990. godina bila vlasništvo (promjena zakona - sada pravo vlasništvo, a ranije društveno vlasništvo s pravom korištenja) pravnih prednika društva Borovo d.d. Vukovar, a koja imovina sukladno zakonima gore navedenih država i danas treba biti isključivo vlasništvo društva Borovo d.d., sve pozivom na odredbe Sporazuma o sukcesiji, odnosno Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije''.
Aneks G, naime, izričito propisuje kako osobe koje nisu u mogućnosti ostvariti povrat oduzete imovine imaju pravo na naknadu u skladu s građanskim i međunarodnim pravnim normama. No, najprije je potrebno da sporazum o toj naknadi postignu države, a Srbija i Hrvatska u takvim su političkim odnosima da se lako može zaključiti kako će do postizanja sporazuma proći još mnogo godina. http://www.glas-slavonije.hr/260976/1/Brojne-hrvatske-tvrtke-i-dalje-vode-teske-pravne-bitke-za-imovinu-u-Srbiji
