Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ULAGANJA S DALEKOG ISTOKA

ŠTO ĆE KINEZI TRAŽITI ZAUZVRAT? Hrvatska se našla usred velike geopolitičke igre, Peking ima tri jasna cilja i zna kako ih ostvariti

Ako Kina odluči ulagati u Uljanik tada će, smatra politiologinja i ekonomistica Emina Popović, kroz to ulaganje vrlo vjerojatno nastojati osigurati hrvatsku potporu u budućim projektima inicijative ‘Pojas i Put’ kao i hrvatsku potporu u Bruxellesu

U javnosti se mnogo se priča o kineskim investitorima spremnima ili tek zainteresiranima za ulaganja u Hrvatskoj, ali i šire, u Europi. Priča je naročito postala zanimljiva otkako se počeo spominjati mogući ulazak China Shipping Industry Corporationa (CSIC) u pulsko brodogradilište Uljanik u kojem je jučer otvoren stečajni postupak.

O eventualnom dolasku CSIC-a u Uljanik, ali i kineskim ulagačkim strategijama u Hrvatskoj i Europi, u intervjuu za Deutsche Welle govorila je politologinja i ekonomistica Emina Popović, koja se bavi kineskom politikom i ekonomijom na Freie Universität u Berlinu i Karlovom sveučilištu u Pragu.

KINA KRAJEM TJEDNA PREDSTAVLJA NADOGRADNJU INICIJATIVE ‘PUT SVILE’: SAD vrlo sumnjičav, stigla teška optužba

Ulaganjem u Uljanik ulažu u potporu Hrvatske u EU-u

“CSIC je, kao i svaka druga državna firma, pod direktnom kontrolom kineske vlade. Sekretar partije, u slučaju i kada nije predsjednik uprave, prvi je čovjek kompanije. U Kini niti velike privatne tvrtke nisu u potpunosti autonomne (i one, između ostalog, imaju sekretare partije u svojoj strukturi). Pogotovo se to odnosi na tvrtke koje ulažu u inozemstvu i koje su dio ‘Pojas i Put Inicijative’ – PPI (prijašnjeg naziva ‘Jedan Pojas Jedan Put’). Država koordinira ulaganja koja su dio kineske ekonomske strategije i geopolitičkog plana, a tvrtke uključene u te projekte u njihovoj su izravnoj službi. Kinesku političku ekonomiju najvjernije opisuje državni kapitalizam, gdje država kao glavni ekonomski akter koristi tržište u političke svrhe”, kazala je Popović.

Na pitanje što Hrvatska može očekivati od kineskog interesa u Uljaniku, ona kaže kako je teško predvidjeti razvoj situacije, ali ako odluče ulagati u Uljanik tada će, smatra, kroz Uljanik vjerojatno nastojati osigurati hrvatsku potporu u budućim projektima inicijative “Pojas i Put”, ali i hrvatsku potporu u Bruxellesu.

“Jednako važno – bilo bi to, uz Tršćansku luku, još jedno pozicioniranje Kineza na Jadranu koji je sastavni dio PPI koridora. To, naravno, ne znači da je motivacija isključivo politička. Odvagat će se potencijalne političke prednosti i ekonomske koristi i troškovi. U medijima se spominje da je CSIC, očekivano, najviše zainteresiran za tehnologiju i know-how. Akvizicija novih i zanimljivih tehnologija kako bi se ojačao vlastiti tehnološki kapacitet i smanjio tehnološki jaz s razvijenim zemljama, strateški je cilj Kine, usko vezan uz nekoliko velikih vladinih planova (“Made in China 2025.” i “Industrija 4.0″) s ciljem reorijentacije proizvodnje na luksuznu i high-tech robu. Naravno, pitanje je koliko su tehnologije Uljanika CSIC-u zaista nove – to je vjerojatno nešto čime se u ovom trenutku bavi njihov ekspertni tim i što bi moglo biti presudno za odluku i eventualnu ponudu”, istaknula je Popović za Deutsche Welle.

KOMUNISTIČKA KINA SPAŠAVA HRVATSKU? Vlada tvrdi da će oni riješiti i gorući problem, stručnjak objašnjava što se krije iza euforije

Gradilište Pelješkog mosta foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

‘Kina ubrzano nastoji pronaći nova tržišta za svoje proizvode’

Što se tiče kineske politike prema zemljama srednje i istočne Europe, Popović kaže da je ona dio vanjsko-političkog plana PPI-a. “Službeno, cilj PPI-a je izgradnja infrastrukture i potpora vezanim projektima čime će se osigurati brzi transport roba i bolje povezati Kinu s Europom. No, PPI je više od ekonomskog projekta globalnih razmjera. On je vanjsko-politička strategija s Jinpingovim potpisom i izraz njegovih geopolitičkih ambicija. Projekt je to na kojem on gradi svoju ostavštinu i budućnost s Kinom ‘u centru svjetske pozornice’, kako sam kaže. O značaju PPI-a svjedoči i činjenica da je integriran u Ustav NR Kine”, napominje Popović.

Tri su osnovna cilja, dodaje, koja se kroz tu inicijativu pokušavaju ostvariti. “Prvo i najznačajnije, brendiranjem kineskih investicija kao što je PPI, Komunistička partija signalizira kineskim građanima da se ostvaruje “Kineski san” – da Kina postaje sve prisutnija, značajnija, respektabilnija kako na ekonomskom tako i na geopolitičkom planu. Kineska partija, naime, više ne može računati isključivo na legitimitet koji se bazira na ekonomskom rastu te u PPI-u pronalazi novi izvor legitimiteta. Drugo, pokušava se riješiti problem viška kapaciteta. Rad i kapital se plasiraju na vanjskom tržištu. I treće, Kina ubrzano nastoji pronaći nova tržišta za svoje proizvode, između ostalog i jer ne uspijeva podići domaću potrošnju”, kazala je Popović.

Emina Popović, stručnjakinja za kinesku politiku i ekonomiju (izvor: Facebook)

U tom smislu, kaže, vrlo značajan moment u razvoju PPI-a, a time i u kineskoj politici prema Europi, dogodio se nedavnim potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju s Italijom. “Radi se o velikom uspjehu kineske vlade kojim su njene aktivnosti u Europi legitimizirane od jedne od zemalja G7, jedne od utemeljiteljica EU-a i treće industrijske sile Europe. Ta važna podrška za Kinu dolazi u ključnom trenutku, kada Bruxelles zauzima jasniji stav prema kineskim ulaganjima u srednjoj i istočnoj Europi i kada se formira svojevrstan otpor na međunarodnoj razini

Kritika je bilo i u Italiji, no Kina je bila jasna – ako Italija ne potpiše, propadaju trgovinski pregovori. Vlada Giuseppea Contija pokušava poboljšati izuzetno nepovoljnu trgovinsku bilancu s Kinom kroz osnaživanje političkih odnosa. Preostaje vidjeti hoće li se Kina držati dogovora i hoće li ovaj nemali ustupak Talijana Kinezima rezultirati povoljnijom trgovinskom bilancom, kineskim ulaganjima i poslovima za talijanske tvrtke”, kaže Emina Popović za Deutsche Welle.

NJEMAČKI GOSPODARSTVENICI UPOZORAVAJU: ‘Ne budite naivni. Kina igra po svojim pravilima i znaju pronaći rupe u propisima…’

Samo 10 posto investicija u regiji su kineske

Popović napominje kako su kineske investicije u istočnu Europu i Balkan, u usporedbi s onima u zapadnu Europu, vrlo male; a za mnoge obećane upitno je hoće li se ostvariti. “One imaju trend brzog rasta, no trenutačno svega 10 posto kineskih ukupnih investicija u Europi otpada na tu regiju, dok 90 posto ukupnih investicija regije čine investicije iz EU-a i SAD-a”, ističe. Što se tiče podozrivosti Unije spram kineskih ulaganja, Popović kaže kako je, kada je PPI u pitanju, Europi dugo trebalo da shvati o čemu se uopće radi i formira jasan stav prema kineskim ulaganjima.

“Radi se o području gdje se EU ‘susreće’ s Rusijom, regiji novih, nestabilnih demokracija koje su kao takve znatno izloženije eventualnim političkim pritiscima od razvijenih demokracija zapadne Europe. I tu se nalazi odgovor na često pitanje – zašto Bruxelles negoduje na kineska ulaganja upravo u toj regiji kada znamo da su njihova ulaganja u zapadnu Europu znatno veća. Ulaganja u zapadnu Europu manje su opterećena političkom pozadinom i promatraju se kroz drugu prizmu. Bojazni vezane uz kineski kapital u tom dijelu Europe uglavnom su ekonomske prirode”, kazala je Popović za Deutsche Welle.

Navodeći neke konkretne primjere, spomenula je kako Europska unija prije dvije godine nije zauzela jasan stav protiv kineskog nepoštivanja odluke Međunarodnog arbitrarnog suda jer su Mađarska i Grčka svojim glasovima to onemogućile. “I dok je Europa pokazala da se ne može usuglasiti oko pitanja Kine, u Pekingu je to slavljeno kao velika pobjeda. Slično se dogodilo i lani s godišnjim izvještajem o poštivanju ljudskih prava u Kini, koji je blokirala Grčka. Činjenica je da su razmjerno mala kineska ulaganja, više obećanja istih, bila dovoljna da oslabe sposobnost EU-a da formira jedinstvene stavove prema Kini. S vrlo malo investicija Kinezi su dobili mnogo političkog kapitala.

KINA POLAKO PREUZIMA EUROPU: Hrvatski susjedi potpisali su sporazum koji neki nazivaju kineskim Marshallovim planom

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr