Što bi svaka osoba trebala znati o ekonomiji?

Nedavno je na Quori, servisu za postavljanje pitanja i kreiranje odgovora koje daju sami korisnici, jedan korisnik postavio pitanje: Što bi svaka osoba trebala znati o ekonomiji?

8.11.2012.
13:32
VOYO logo

Podsjetimo, odgovore na Quori kreiraju sami korisnici servisa, a najbolji odgovor se boduje te tako 'izbije' na vrh kao najbolji. Dakle, ovo nije odgovor stručnjaka, već sasvim pojednostavljeno objašnjenje kojih bi 10 pojmova trebalo znati, a koje je sastavio korisnik Quore Balaji Viswanathan.

1. Ekonomija: Ekonomija se dijeli na dvije glavne struje - mikroekonomiju i makroekonomiju. Mikro se bavi ponašanjem potrošača, cijenama, maržama... a makro se bavi šire gospodarstvom i kamatnim stopama, bruto domaćim proizvodom (BDP) i drugim stvarima koje vidite u poslovnom prilogu novina. Mikro je korisniji za menadžere, a makro za investitore. U idućim ću točkama objasniti makroekonomiju, osim u točkama 2. i 3.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2. Zakon ponude i potražnje: Ovo je kamen temeljac ekonomije. Kad god se zaliha nečeg poveća (kad nema potražnje), cijena toga pada, a kada raste potražnja za nečim, raste i cijena tog proizvoda. Razmislite o tome intuitivno, naći ćete tisuću primjera gdje je ovo primjenjivo.

3. Granična vrijednost: Kad god nečega imate u obilju, vrijednost toga se za vas smanjuje. Dakle, 100 dolara će vam biti vrijednije ako zarađujete 1000 dolara mjesečno, nego ako zarađujete milijun dolara mjesečno. Granična vrijednost se koristi pri određivanju cijena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

4. Bruto domaći proizvod: Ovo je temeljna mjera veličine nekog gospodarstva. Konceptualno je ovo jednako sumi prihoda koje ostvaruju svi građani u zemlji, odnosno sumi vrijednosti svih proizvoda i usluga na tržištu te zemlje. Trenutačno najveće gospodarstvo ima SAD s BDP-om od 14 bilijuna dolara.

5. Stopa rasta: Stopa rasta gospodarstva mjeri se obično u smislu stope rasta BDP-a. Budući da je BDP mjera prihoda nacije, stopa rasta je grubi izračun koliko godišnje raste prihod prosječne osobe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

6. Inflacija: Kao što znate, cijene proizvoda danas su više nego su bile u doba vaših roditelja. Inflacija (mjeri se u postocima) mjeri koliko se proizvodima povećala cijena u odnosu na prethodnu godinu. U stabilnim ekonomijama, godišnja inflacija je oko 2% - što znači da u prosjeku proizvodi poskupljuju 2% svake godine. Glavna zadaća središnjih nacionalnih banaka je da nadgledaju inflaciju i drže je na niskom pozitivnom broju.

7. Kamatne stope: Kada nekome pozajmite novac, očekujete da vam se vrati malo više novca nego ste dali. Taj višak se zove kamata. Kamatna stopa je pozitivni broj koji mjeri koliko ćete viška dobiti. Postoji hrpa kamatnih stopa. Kratkoročno, ovu stopu postavlja središnja banka, a dugoročno se postavlja na tržištu i ovisi o inflaciji i dugoročnim projekcijama u gospodarstvu. Mehanizam kojim središnja banka kontrolira kratkoročne kamatne stope zove se monetarna politika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

8. Kamatne stope vs. inflacija vs. stopa rasta: Postoji gotovo inverzni odnos između kamatnih stopa i stopa rasta, a kamatne stope također mogu izravno utjecati na inflaciju. Dakle, kada povećate kamatne stope, inflacija pada zajedno sa stopama rasta. Prva je dobra, a druga je loša. Zato postoji stalna napetost pri utvrđivanju kamatne stope.

9. Fiskalna politika: Vlada može kontrolirati ekonomiju tako da podesi svoje rashode. Mehanizmi kojima se to radi zove se fiskalna politika. Kada Vlada troši više, to dovodi do povećanja potražnje i do povećanja cijena. To također znači i višu stopu rasta i višu inflaciju. Princip djeluje i obrnuto. Zato vlade pokušavaju trošiti više u vrijeme niskog rasta i niske inflacije, a rezati potrošnju u periodu visokog rasta i visoke inflacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

10. Poslovni ciklus: Gospodarstva imaju svoje periode rasta i pada koji se izmjenjuju u ciklusima od otprilike 7 godina. Na početku ciklusa događa se rast, zatim gospodarstvo dostigne vrhunac, a zatim dolazi do kontrakcije koja vodi do recesije (perioda negativne stope rasta i/ili rastuće nezaposlenosti), i naposlijetku završava širenjem (raste prema gore).

Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
Azbuka našeg života
default_cta
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
Volio bih da sam ovdje
default_cta
VOYO logo