Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KAD NEVOLJE STISNU...

PONUDA BRZIH KREDITA NIKAD VEĆA, ALI KRIJU VELIKE OPASNOSTI: ‘Dali su mi 20.000, a na kraju sam vratio 27.000 kuna. Nikad više…’

Brzi zajmovi nekoć su se oglašavali na stupovima javne rasvjete jer njihovi davatelji nisu imali registriranu djelatnost. Posljednjih godina nude se na internetu, a ciljana skupina takvih oglasa su ljudi na rubu društva

Brojni posrednici na internetu nude pozajmice. Riječ je uglavnom o manjim iznosima i kratkom roku otplate. Novac vam sjeda na račun unutar 24 sata bez obzira na vašu kreditnu sposobnost. No zato su kamate znatno više u odnosu na kredite koje nude banke. Pritom se, piše HRT, mnogi pitaju je li riječ o legalnom novcu i kome su online banke odgovorne? I što ako ostanete bez primanja i ne možete vraćati kredit, ako ga želite ranije otplatiti ili pak dug prebaciti na drugu osobu?

“To je trajalo dulje nego sam mislio i što smo dogovorili ta firma i ja. Dogovorili smo za četiri godine, na kraju se oduljilo na sedam. Naravno s povećanjem kamate”, kazao je za HRT jedan od korisnika brzih kredita koji je posudio dvadesetak tisuća kuna, a na koncu vratio 27 tisuća.

Za zajam je, kaže, čuo od susjede koja mu je dala adresu na koju da ode kada joj je rekao da bi mu trebalo “nešto kao kredit”.

LJUDI POMAHNITALI ZA BRZIM KREDITIMA, ALI JEDNE STVARI NISU SVJESNI: ‘On vas može ‘spasiti’, ali i lako odvesti u dužničko ropstvo’

‘Što je dužnik manje kreditno sposoban, plaća veću kamatu’

Brzi zajmovi nekoć su se oglašavali na stupovima javne rasvjete, i to zato što njihovi davatelji nisu imali registriranu djelatnost. Ondje ih više gotovo i nema, a posljednjih godina nude se na internetu. Ciljana skupina takvih oglasa su ljudi na rubu društva. Najpoznatije adrese su Ferratum i Cashexpert koje rade globalno i legalno, no ima i manjih, lokalnih igrača koji rade kako znaju i umiju, piše HRT.

“Kada kažemo brzi kredit onda moramo znati da svaki vjerovnik, banka ili kreditna institucija naplaćuje tu brzinu jer nema pouzdanu informaciju o bonitetu. Nema vremena za proučavanje kreditne sposobnosti pa onda podigne kamatnu stopu zato što je prirodno da se premija za rizik neplaćanja ugrađuje u kamatnu stopu. Što je kreditni dužnik manje kreditno sposoban, to plaća veću kamatnu stopu”, kaže prof. dr. sc. Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

“Ako ste uzeli kredit ili pozajmnicu od 10.000 kuna na tri mjeseca i morate vratiti 12.000 kuna, vi ne vratite i idete dalje. To onda zapravo nije kamatna stopa od 20 posto, nego onda vi gledate na godišnjoj razini, četiri puta jer su to četiri kvartala, imate 80 posto kamata na kraju. Znači treba malo znati matematiku, jednostavnu matematiku, svođenje kamatnog računa s mjesečne na godišnju razinu”, dodaje.

GRAĐANI POMAHNITALI ZA BRZIM KEŠ KREDITIMA, HNB SPREMA UDAR: ‘Ovo je postalo prerizično i za nas i za klijente’

Prof. dr.sc. Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (foto: Žarko Bašić/PIXSELL)

‘Ugovor o kreditu je složen pravni posao, vrlo rizičan i bolan’

Četiri su vrste financijskih institucija u Hrvatskoj. Prvo su kreditne institucije poput banaka i stambenih štedionica kojima licenciju izdaje HNB i koji ih ujedno kontrolira. Druge su tvrtke koje za uslugu potrošačkog kreditiranja imaju odobrenje Ministarstva financija. Treće su kreditne i financijske institucije sa sjedištem u nekoj od članica EU-a koje od ulaska u EU mogu djelovati u Hrvatskoj, a nadziru ih tijela u matičnim državama. Četvrte su, pak, one koje love u mutnom.

“To su u pravilu neregulirani subjekti i vrlo često se može dogoditi da su njihove usluge temeljem uvjeta ili cijene nepovoljnije za potrošača”, ističe savjetnica u Uredu za praćenje zaštite potrošača HNB-a Ana Pisačić.

Ona naglašava da je na pojedincu odgovornost čije će usluge koristiti. No, s kim god potpisivali ugovor o zajmu ili kreditu, oprez mora biti na prvom mjestu – ističe prof. Jakovčević. Banke, kaže, imaju obvezu klijentu prije odluke dati personalizirani europski standardizirani obrazac s usporedbom kredita iste vrste kod različitih kreditnih institucija, dok kod ostalih davatelja usluga tog nema.

“Dužništvo, ugovor o kreditu je složen pravni posao, vrlo kompleksan, vrlo rizičan i bolan, ako sve pođe po zlu, a pođe po zlu kad dođe dospijeće, a nemate novca za vratiti kreditnoj instituciji, onda se uzima ono što ste dali. Znači oprez, govorim s aspekta dužnika, a kreditne institucije su uvijek bogate, one znaju što rade i znaju se zaštititi, rekao je Jakovčević.

HRT-ov sugovornik s početka priče uspio je, srećom, vratiti posuđeno i mirovina mu više nije opterećena kreditom. Da se opet nađe u sličnoj situaciji, tada bi, kaže, triput razmislio.

OZBILJNO UPOZORENJE GUVERNERA HNB-A : ‘U slučaju recesije dio korisnika gotovinskih kredita brzo bi pao u probleme’

Povratak na Net.hr