Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Padaju rate kredita, ali samo u nekim bankama

Dužnici Hrvatske poštanske, Zagrebačke i OTP banke imaju razloga za zadovoljstvo: već drugi put ove godine padaju im kamate na sve kredite, kunske i eurske, jer je Nacionalna referentna kamata (NRS) uz koju su ove banke privezale primjenjive kamate opet pala i to za 0,26 posto.

Prve snižene rate platit će u srpnju, dok njihovi kolege dužnici svih drugih banaka u zemlji koji su kredite privezali uz europsku referentnu kamatu EURIBOR mogu pisati propalo pod ikakvo olakšanje. Njima stižu mrvicu, za euro do dva veće rate, jer i ta europska kamata lagano raste, objavila je Slobodna Dalmacija.

Nasreću, to je zasada lagan rast, sada je EURIBOR 0,39 posto no u svibnju je bio i 0,4 posto, dok je prije krize ta kamata Europske bankovne federacije iznosila od dva do četiri posto.

Drugi pad rate kredita

Iz Hrvatske poštanske banke kažu da će njihov klijent koji otplaćuje prosječan stambeni kredit od 80.000 eura plaćati od srpnja 451,72 eura rate ili 13 eura manje u lipnju, dok je ta nova rata za 23 eura manja negoli je bila u prosincu 2013. godine. Kad se sve zbroji (zadnja dva pada kamata), takav će klijent ove godine za otplatu stambenog kredita izdvojiti ukupno 2130 kuna manje nego lani. Svaki će mu mjesec u džepu ostati 177 kuna. Kamatna stopa koju će plaćati iznosi 5,45 posto, a krajem prošle godine bila je 5,91 posto.

Kamata na, primjerice, nenamjenske kredite u eurima iznosit će 8,49 posto, a krajem 2013. bila je 8,95 posto. Sada je na takav kredit od 30.000 eura rata 295,25 eura, a u prosincu je bila 303, 39 eura što znači da će ovi dužnici u 2014. u odnosu na lani uštedjeti oko 744 kune.

Što kažu iz OTP-a i Zagrebačke banke

Njihovi ‘kolege’ koji takve kredite imaju u drugim bankama i vezani su EURIBOR sada mjesečno plaćaju rate koje su im lani i ove godine ukupno skočile za 20 kuna, a kamate su im podignute u godinu dana s 9,74 na 9,81 posto.

Iz OTP banke su poručili da će od 15. srpnja sniziti kamate na sve postojeće i nove kredite građana u kunama i eurima s promjenjivom kamatnom stopom za 0,26 postotnih poena.

Poslali su primjer po kojem će kredit od 100.000 eura na 20 godina otplate imati prosječni anuitet manji za 15 eura ili za 114,6 kuna.
Zagrebačka banka ističe da će njihovi klijenti dobiti obavijesti i nove otplatne planove s nižim kamatama i anuitetima polovinom ovog mjeseca.

Navode da kamata na sve stambene kredite u kunama i eurima pada za 0,26 postotnih poena, kod ostalih kunskih kredita za 0,22 poena… Poručuju je od prve objave Nacionalne referentne stope 7. prosinca 2012. ta stopa smanjena već treći put zaredom, ukupno to smanjenje, ovisno o valutama iznosio od 0,45 do 0,54 postotna poena, a toliko su smanjene kamate na kredite građanima u Zagrebačkoj banci.

Kako je došlo do smanjenja?

Podsjetimo, godinama se prebacivalo domaćim bankama što promjenjive kamate mijenjaju jednostrano, a sada već bivši ministar financija Slavko Linić, odlučio je uvesti reda i pomoći dužnicima, te je složen zakon po kojem su banke od 2013. godine morale odrediti kolika im je fiksna marža u kamati, a koliki je promjenjivi dio i taj promjenjivi dio vezati uz neki objektivno mjerljiv parametar. Smjele su promjenjive kamate mijenjati dvaput godišnje i to samo onoliko koliko se promjeni taj parametar. Na papiru je to super izgledalo. U stvarnosti smo dobili pravi kupus.

Jer, zakonom je bankama je ponuđeno da same odluče koji će to parametar biti i ponuđena im je široka lepeza parametara. Mogle su birati hoće li tada novu NRS koju temeljem podataka Hrvatske narodne banke izrađuje Hrvatske udruga banaka a ona je u stvari prosječni trošak izvora sredstava banaka ili trošak štednje, ponuđen im je EURIBOR i još mnogo toga….

http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/247028/Default.aspx

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr