Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

DVIJE GLADNE GODINE

OVO NIJE DOBRO, IZ HNB-A STIŽU MRAČNE NAJAVE: ‘Ni u najboljim scenarijima, naše gospodarstvo se neće oporaviti prije 2022.’

Čeka nas dug i spor oporavak, no viceguverner ima i dobrih vijesti, prije svega povijesno niske kamate našeg duga

Viceguverner HNB-a Vedran Šošić ističe kako će i u najboljim scenarijima oporavak gospodarstva biti dug i spor. Ističe kako su procjene i međunarodnih institucija i one hrvatske Vlade temeljene na pretpostavkama koje su se mijenjale.

Projekcije temeljene na nepoznanicama

“Primjerice, Svjetska banka je izašla s procjenom dok je još bilo puno nepoznanica pa je projekcija možda bila i manje nepovoljna za razliku od one Vladine koja predviđa pad od 9,4 posto”, ilustrira za N1. No niti najveći optimisti ne očekuju skori povratak u normalu.

“Postoje povoljniji scenarij ako vidimo brzi kraj epidemije i onaj nepovoljniji. Scenarij Vlade ne pretpostavlja da nećemo imati drugi val epidemije i novo zaoštravanje mjera te u tom slučaju možemo očekivati i dvoznamenkasti pad”, kaže. Ipak ističe da je od samog iznosa pada važnije koliko će trajati oporavak.

“Vlada ne pretpostavlja da će to biti prije 2022. godine. U svakom slučaju, uz relativno optimistične pretpostavke da neće biti drugog vala i novih ograničenja, oporavak će biti dug i spor”, smatra Šošić koji dodaje da će HNB u nekom trenutku izaći i s vlastitim projekcijama u kojima će raspon procjena pada BDP-a ovisiti o tome kako se bude kretalo popuštanje mjere i koliko će se brzo oporavljati naše gospodarstvo”, kaže.

Sve ovisi o psihologiji

Predviđanja su teška, ističe, ne samo zbog nepoznanica o epidemiji, nego i zato što prije svega ovise o ponašanju i psihologiji ljudi.

“Vidimo da je i u Švedskoj gospodarstvo snažno palo, a nisu imali tako stroge mjere. Mi razmišljamo o Vladinoj srednjoj varijanti, realnoj opreznoj procjeni, no postoje negativni rizici i ne možemo isključiti negativni scenarij”, rekao je Šošić.

Vladin optimizam za iduću godinu objašnjava pretpostavkom da će do idućeg ljeta epidemiološka situacija biti pod kontrolom te da će se moći ostvariti veći dio noćenja u turizmu što će potaknuti snažniji rast.

“Povratak turizma približno razinama koje smo gledali prošle godine, to je jedan od glavnih poticaja za gospodarsku aktivnost”.

‘Mnogo je akumuliranih sredstava’

Šošić kaže i da će financijski sustav izdržati jer je visokokapitaliziran i stvorio je akumulirane rezerve. HNB je omogućio bankama da na fleksibilan način tretiraju moratorije i reprograme kredita, banke prate statistiku reprograma, a po onome što su prijavile to je iznos od 28 milijardi kuna. Iznos potraživanja dužnika jednak je polovici kapitala tih banaka, to je dovoljno da ispune minimume i nastave poslovati, kaže viceguverner HNB-a koji smatra da će i državne financije izdržati pritisak krize.

Dug ne bi trebao predstavljati problem

“Ako krene oporavak i to će olakšati stavljanje državnih financija pod nadzor i stabilizaciju javnog duga, u prilog održavanju stabilnosti javnih financija idu vrlo niske kamatne stope, jučer se država zadužila na sedam godina uz stopu od 0,75 posto. Servisiranje tog duga neće predstavljati problem za državu, no ako se država bude morala zaduživati po višim kamatnim stopama to će otežati servisiranje dugova”, rekao je Šošić.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minutu u minutu možete pratiti OVDJE.

Povratak na Net.hr