U tu svrhu godišnje se iz proračuna isplaćuje oko 200 milijuna kuna, a ta je sredstva potrebno svrsishodnije upotrijebiti. Ministarstvo financija, naime, teze za izmjenu zakona kojim se reguliraju i poticaju za stambenu štednju objavilo je u sklopu procjene učinaka propisa. Zainteresirana javnost svoje primjedbe na predloženo ukidanje državnih poticaja može dostaviti u naredna tri tjedna.
Isplata kasni
Ministarstvo financija još je početkom prošle godine najavilo ukidanje poticaja za stambenu štednju, no nakon snažnog pritiska banaka privremeno se odustalo od trajnog ukidanja tog poticaja. Odlučeno je tek da poticajna sredstva za stambenu štednju u 2014. godini neće biti isplaćena, piše Novi list.
Kako isplata poticajnih sredstava kasni, štedišama bi ona za tekuću godinu, da privremeno nisu ukinuta, bila isplaćena u 2016. godini. Naime, krajem siječna ove godine iz proračuna je isplaćeno nešto više od 199,7 milijuna kuna poticajnih stambenih sredstava za 2012. godinu. Poticajna sredstva za 2013. godinu trebala bi biti isplaćena u idućoj godini, a usvoje li se zakonske izmjene od 2016. godine tog proračunskog izdatka više ne bi bilo.
Nakon lanjskog smanjenja iznosa poticaja, stambeni stediša tijekom jedne kalendarske godine može ostvariti 500 kuna stambenog poticaja.
Kako se obrazlaže u tezama za izmjenu zakona, država je do sada isplatila više od dvije milijarde državnih poticajnih sredstava, no unatoč tome kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala je na vrlo niskoj razini.
Povoljnija štednja
Sustav, navodi se, nije ispunio svoju prvotnu svrhu – značajnu kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana. Osim toga, ističe se kako štediše sustav stambene štednje koriste prvenstveno za štednju koja je povoljnija nego u komercijalnim bankama jer se dobiju državna poticajna sredstva.
