Prema Vladinom prijedlogu, za provedbu javnog natječaja o dodjeli koncesije za upravljanje i održavanje 1.024 kilometra hrvatskih izgrađenih autocesta zaduženo je Ministarstvo prometa.
Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić izvijestio je Vladu kako je konzultantski konzorcij sastavljen od Erste Grupe te tvrtki Deloitte i Wolf Theiss Rechtsanwalte završio s prvim dijelom savjetovanja Vlade oko monetizacije autocesta. Naime, njihova je zadaća bila prijedlog i provedba rješenja, a oni su razmotrili pet modela te Vladi predložili da se odluči na davanje Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb u koncesiju.
"Na temelju postavljenih ciljeva savjetnik je predložio model za upravljanje i održavanje autocesta i po tome će Vlada pokušati koncesionirati autoceste", kazao je Dončić. U koncesiju ide naplata cestarine te redovno i neredovno održavanje na period između 30 i 50 godina, dodao je, navodeći da će se uskoro početi prikupljati i obvezujuće ponude potencijalnih koncesionara. Ovisno o duljini koncesije ovisi i cijena koju će Vlada dobiti za autoceste, a ministar procjenjuje da će država dobiti između 2,4 i 3,2 milijarde eura.
Detalji oko razine pada ili rasta prihoda koji bi značili sudjelovanje države te zadržavanja zaposlenika nisu poznati dok se ne pristignu ponude.
'Mogu govoriti o hipotetski o zadržavanju radnika na 2 do 5 godina", kazao je ministar prometa. No, poznato je da 60 lipa koje izdvajamo od kupnje goriva za autoceste ne dobiva koncesionar nego će taj novac ići u ulaganja u željeznice ili ceste.
"Nakon toga će se govoriti o ponudi za trajanje koncesije i iznosima cestarina te raspodjeli rizika", kazao je Dončić. Što se upravljanja rizicima tiče, Dončić je pojasnio kako to znači da "ako promet poraste za velik postotak da se on dijeli između države i koncesionara i da ako dođe do pada da se i to dijeli". Ustvrdio je da su dugovi autocesta u Hrvatskoj narasli na četiri milijarde eura i da društva nisu u stanju plaćati ih bez države. Pozvao se na ministra financija koji je govorio o ogromnom javnom dugu i ustvrdio kako je on "apsolutno neodrživ". Ustvrdio je da će zbog monetizacije država imati korist, a da "gomilu rizika preuzima koncesionar".
Rasprodaja
Vlada je donijela prijedlog Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske kojim se osniva Registar državne imovine te Centar za restrukturiranje i privatizaciju, te posebno povjerenstvo koje će se baviti svim aspektima upravljanja i pomoći u upravljanju strateškim tvrtkama u vlasništvu države. Ono će predlagati vodstvo strateških tvrtki te će pratiti provedbe planova restrukturiranja.
Imamo ukupno više od 500 poduzeća u kojima država ima udio. Broj strateških tvrtki pada sa 69 na 55 poduzeća, kazao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
"Sve tvrtke koje nisu od strateškog interesa gdje je država manjinski vlasnik, ostaju u novom Centru za restrukturiranje i prodaju", kazao je. Cilj je, nastavlja, "izboriti korist, a ne kontinuiranu štetu i gomilanje gubitaka".
Imat ćemo vrlo specijaliziranu instituciju sa zadatkom dinamiziranjem procesa da se udio države u takvim poduzećima smanjuje i da država ima koristi, a ne da država pumpa novac u njih, zaključio je.
"Ima jako puno imovine, puno delikatnih odnosa. Idealno mjesto za one koji vole vikati: 'Drž'te lopova'", kazao je premijer Zoran Milanović. Kazao je i da se ovim zakonom nastoji neutralizirati neosnovane optužbe o rasprodaji imovine.
"Veći dio treba privatizirati, prodati. Nama privatizacijski prihodi mogu biti u idućih pet godina jedini prihodi koji mogu smanjiti ogromne, ogromne dugove", kazao je Linić.
"Vlada nije privatna firmica nego kolektivno tijelo", prisnažio je Milanović dodajući da "netko mora preuzeti odgovornost" jer ova poduzeća ne opterećuju samo državni proračun, nego i građane, jer njihovi dugovi i restrukturiranje "dođu na kraju na njihov teret".
Treći krug poticanja plaćanja dugova državi
Vlada će raspravljati i o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom poduzetnicima koji su zapali u nelikvidnost. Oko 59.000 takvih društava zbog toga nije platilo dugove državi i radnicima, a nisu ni podnijeli prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Ovo je treći put da Vlada nudi poduzetnicima da po povoljnijim uvjetima plate dugove državi, naveo je Linić.
Miljenić nije znao ispuniti zahtjev za besplatnu pravnu pomoć
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je izmjene zakona o besplatnoj pravnoj pomoći koji je Vesna Pusić nazvala "de facto farsom", jer "trebala ti je besplatna pravna pomoć da bi zatražio besplatnu pravnu pomoć".
"Ja sam jednom ispunjavao taj zahtjev i nije mi bilo lako, nisam bio siguran da sam ga dobro ispunio", kazao je Miljenić. Sada će udruge, uredi držane uprave i državne klinike raditi veći dio posla koji su do sada radili građani, ispunjavajući komplicirane formulare, najavio je.
"To miče proceduru koja je zahtijevala bezbroj potvrda i dug put do pravne pomoći", kazao je. Ured državne uprave mora prikupiti podatke o imovinskom stanju i slično. Širi se i krug korisnika, jer se imovinski cenzus diže se s 2.700 do 3.300 prihoda po članu kućanstva koje traži pomoć.
Zabrana indirektnog oglašavanja cigareta
Ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavio je Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, kojim se uvodi potpuna zabrana vidljivosti duhanskih proizvoda na prodajnim mjestima. Zabranit će se i prodaja tih proizvoda iz automata jer oni funkcioniraju "kao reklamni pano".
"Pušenje je vodeći uzročnik smrtnosti koji se može prevenirati", kazao je Ostojić. Godišnje umire grad veličine Makarske u Hrvatskoj od posljedica pušenja. Ovim se nastoji smanjiti utjecaj indirektnog reklamiranja duhana na mlade, djecu i tinejdžere.
Ministar Hajdaš Dončić je na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade je kategorično ustvrdio da će novac zarađen na koncesijama otići na zatvaranje nepovoljnih kredita koji sačinjavaju naš javni dug:
'Ni jedan euro neće otići na financiranje tekuće potrošnje'. No, upitan o tome postoji li kakva garancija mimo internog dogovora Vlade da taj novac neće pojesti, recimo, plaće državnih službenika, odgovara: 'Nema potrebe garancije, ozbiljni smo'.
Potvrdio je da je do sada interes iskazalo oko 47 subjekata, među kojima su i domaći mirovinski fondovi za koje se Vlada nada da će preuzeti koncesiju kako bi 'iznajmljivali ceste samima sebi'.
Vlada je razmotrila i nedostatke monetizacije te su ih nabrojali:
- dugoročni gubitak prihoda od cestarina koji omogućuje koncesionaru povrat plaćene cijene za koncesiju
- manja fleksibilnost u određivanju tarifa (podijeljena odgovornost s koncesionarom, promjene cijena po formuli umjesto diskrecijskom odlukom Vlade)
- mogući otpor radničkih sindikata
- potreba objašnjavanja javnosti da koncesija nije privatizacija te da autocestovna mreža ostaje u državnom vlasništvu
- određeno diskontiranje cijene koja će se postići pri zatvaranju transakcije u odnosu na zbroj budućih prihoda umanjen za troškove. Diskontiranje je dijelom posljedica cijene novca, dijelom umanjenja za potencijalne buduće rizike, a dijelom zarada koncesionara
- izgledna reklasifikacija postojećeg duga HAC-a i ARZ-a kao dijela državnog duga
