Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Šest preporuka

OBJAVLJEN IZVJEŠTAJ ZBOG KOJEG JE OREŠKOVIĆ NAPAO BIVŠU VLADU: Hrvatska nije ispunila nijednu preporuku EU!

Europska komisija u petak je, u sklopu izvješća o ekonomskim i socijalnim izazovima članica EU-a te dubinske analize makroekonomskih neravnoteža, zaključila da Hrvatska nije ispunila preporuke koje je dobila. Kao glavne hrvatske probleme istaknuti su visoka razina zaduženosti, visoka stopa nezaposlenosti, slaba i rascjepkana javna uprava, visoki dug korporativnog sektora i strukturne slabosti u obrazovnom sustavu i sustavu socijalne zaštite. Podsjetimo, premijer Tihomir Orešković zbog tog je izvještaja danas prvi put oštro napao bivšu vladu Zorana Milanovića, rekavši da smo izgubili četiri godine za reforme “koje je bivša Vlada obećala i govorila da provodi”.

Europska komisija je u petak objavila izvješća o ekonomskim i socijalnim izazovima članica EU-a te dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 18 zemalja članica, među njima i Hrvatske. Riječ je o internom radnom dokumentu Europske komisije, u kojima nema zaključnih ocjena niti stupnjevanja rizika za makroekonomske neravnoteže. U Komisiji kažu da će s tim ocjenama izići za nekoliko tjedana. 

Komisija navodi da su glavni zaključci dubinske analize stanja u Hrvatskoj visoki javni dug, koji i dalje raste i znatno opterećuje gospodarstvo i izvor je ranjivosti. Na povećenje javnog duga uglavnom su utjecali visoki deficit i troškovi koje su uzrokovala poduzeća u državnom vlasništvu.

I dug privatnog sektora je visok, još se ne smanjuje, a velika količina loših kredita i dalje predstavlja izazov za financijski sektor, navodi se u izvješću EK.  Dosadašnje razduživanje privatnog sektora je prilično ograničeno. To posebno vrijedi za korporativni sektor, u kojem je dug u 2014. iznosio približno 80 posto BDP-a, dok je dug kućanstava iznosio približno 40 posto BDP-a. Visoki dug korporativnog sektora koncentriran je u sektorima niske profitabilnosti i odražava se u pogoršanju portfelja banaka, upozorava EK.

Komisija smatra da bi sposobnost bankarskog sektora da pridonese oporavku mogla biti ograničena zbog propisa o konverziji kredita iz švicarskog franka u eure, jer to podrazumijeva gubitke za banke.

I veliki vanjski dug predstavlja dodatno ograničenje za gospodarstvo. “Neto vanjske obveze iznose gotovo 80 posto BDP-a te u njima prevladava dug denominiran u stranoj valuti, a samo mali dio obveza predstavlja vlasnički kapital. Gotovo jednu trećinu vanjskog duga čini dug opće države, što ukazuje na rizike u pogledu održivosti”, kaže EK.

KARAMARKO: “Milanović je notorni gubitnik, EK mu je danas dala do znanja da je nesposoban”

Visoka nezaposlenost, rascjepkana javna uprava, neučinkovita državna poduzeća…

Komisija navodi da je stopa nezaposlenosti i dalje vrlo visoka, posebno za mlade te za niskokvalificirane radnike. Usklađenija dinamika plaća i fleksibilni ugovori pridonose prilagodbi tržišta rada, no visoka nezaposlenost i niske stope aktivnosti smanjuju potencijal gospodarstva, ocjenjuje EK i napominje da su stope dugoročne nezaposlenosti i dalje dvostruko više od prosjeka EU-a.

Komisija kaže da slaba i rascjepkana javna uprava otežava isporuku usluga zbog čega poduzeća trpe, a neučinkovitost poduzeća u državnom vlasništvu usporava proces prilagodbe. Visoka rascjepkanost javne uprave znači umnožavanje funkcija i javnih tijela.  Decentralizacija funkcija na lokalne razine uprave početkom 21. stoljeća nadmašila je njihove fiskalne kapacitete i rezultirala snažnim oslanjanjem na transfere središnje države. Istovremeno, razlike u fiskalnom kapacitetu jedinica lokalne uprave uzrokuju regionalne nejednakosti u pruženim uslugama,  navodi Komisija.

Državna poduzeća imaju znatno slabije rezultate od privatnih, ocjenjuje se.

Obrazovni sustav i sustav socijalne zaštite imaju strukturne slabosti. Iako se poduzimaju ambiciozne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja, zbog nedostataka u obrazovnom sustavu osobama koje steknu diplomu nije lako prijeći na tržište rada, a odraslima se nije lako ponovno uključiti u obrazovni sustav, kaže se dalje u izvješću.

Komisija navodi da su aktivne politike tržišta rada usmjerene na mlade počinju pokazivati dobre rezultate, s tim da je aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba i dalje nezadovoljavajuća.

Neučinkovitosti u strukturi sustava socijalne zaštite, pak, dovode do visoke razine siromaštva i socijalne isključenosti, a najugroženije osobe nisu prikladno zaštićene. Trenutačne i buduće mirovine nisu na primjerenoj razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva u starosti, posebno za osobe s kratkim radnim vijekom, navodi EK.

OREŠKOVIĆ PRVI PUT OŠTRO NAPAO BIVŠU VLADU: ‘Zbog njih nam prijeti mjera kakvu EU još nije izrekla’

Ovo su ocjene EK po preporukama:

 

1. preporuka

 

  • Korekcija prekomjernog deficita do 2016. – ograničen napredak
  • Revizija i nadzor nad rashodima – ograničen napredak. Izvješće o rashodima nije ni objavljeno ni predstavljeno parlamentu.
  • Poboljšavanje kontrole nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini, sankcioniranje onih koji probijaju limite – ograničen napredak
  • Uvođenje periodičnog poreza na nekretnine i poboljšati disciplinu u području PDV-a – ograničen napredak
  • Jačanje upravljanja javnim dugom – bez napretka

2. preporuka

 

  • Obeshrabrivanje ranog umirovljenja podizanjem penala za rani odlazak u mirovinu, poboljšanje učinkovitosti mirovinskih troškova kroz precizniju definiciju teških i opasnih zanimanja – ograničen napredak
  • Rješavanje fiskalnih rizika u zdravstvenom sektoru – ograničen napredak

3. preporuka

 

  • Pojačati usklađivanje plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima. Rješavati slabosti okvira za određivanje plaća, usklađivati plaće s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima – ograničen napredak
  • Jačanje poticaja za nezaposlene i neaktivne osobe na to da prihvaćaju plaćene poslove, revizija sustava socijalne sigurnosti – ograničen napredak

4. preporuka

 

  • Smanjenje fragmentiranosti i preklapanja između razine središnje i lokalne vlasti uvođenjem novog modela za funkcionalnu raspodjelu nadležžnosti racionalizacijom sustava držžavnih agencija – ograničen napredak
  • Jačanje transparentnosti u držžavnim poduzećima, posebice u pogledu imenovanja menadžžera i kriterija kompetentnosti – određeni napredak
  • Uvrštavanje na burzu manjinskih paketa dionica javnih trgovačkih društava i privatizaciju – ograničen napredak

5. preporuka

 

  • Smanjivanje parafiskalnih nameta i uklonjanje prepreka pružateljima usluga – ograničen napredak (12 parafiskalnih nameta smanjeno ili ukinuto, 1 novi dodan)
  •  Poboljšanje efikasnosti i kvalitete pravosudnog sustava, posebice trgovačkih sudova – ograničen napredak

6. preporuka

 

  • Jačanje predstečajnog i stečajnog okvira za poduzeća i uspostavljanje postupka osobnog stečaja – znatan napredak
  • Jačanje kapaciteta financijskog sektora kako bi se podržžao oporavak s obzirom na izazove u vezi s velikim udjelom korporativnih kredita koji se ne vraćaju i u vezi s hipotekarnim kreditima u stranoj valuti – određeni napredak

 

EUROPSKA KOMISIJA: Pronađite nova tržišta inače će hrvatski izvoz stagnirati

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr