Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Novi bankarski zakon prestravio potrošače

Dugo očekivanim izmjenama Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI), poručuju iz Udruge Franak, ‘dobit ćemo pravu lihvarsku politiku koja je još i ozakonjena’! To znači rast kamatnih stopa do 12 posto.

Zagrebačka banka obavijestila je sredinom prosinca svoje klijente da je izmijenila Opće uvjete promjene kamatnih stopa prema kojima će kalkulirati, kako ih zakon obvezuje, transparentno mijenjanje klizne kamate. Zapravo se radi, upozoravaju i tumače u udruzi Franak, o “betoniranju” fiksnog dijela kamate na najvišem mogućem nivou.

Zaba je, naime, zaključuju u Udruzi, za postavljanje formule za izračun budućih kamata iskoristila povoljan trenutak koji eliminira mogućnost da kamate padnu u budućnosti.

Računica

Prema računici blogera bananarepublik.blog.hr koji je još sredinom prosinca upozorio na svom blogu na ovu odluku Zabe, ta formula će izgledati otprilike ovako. Ako 31.prosinca 2012. šestomjesečni CHF LIBOR iznosi 0,078 to znači da će fiksni dio kamatne stope – 5,25 posto – biti trenutna stopa umanjena za šestomjesečni CHF LIBOR i iznosit će 5,172 posto.

Buduća kamatna stopa će se sastojati od sada utvrđenog fiksnog dijela, koji će ostati nepromijenjen do zadnje rate kredita, a dodavat će mu se CHF Libor, promjenjiva referentna stopa koja će neminovno rasti, zato što je na povijesno najnižim razinama.

Maksimalni nepromjenjivi dio, a 12 % je konačni limit

Time je zagarantiran maksimalni fiksni dio, ali i navodi na zaključak da će kamatne stope jedino moći rasti! Jedino ograničenje je zakonom propisana maksimalna kamata od 12 posto, čak i kada su u pitanju stambeni krediti.

U Udruzi Franak za to krive zakonodavca, odnosno predlagatelja zakona Ministarstvo financija, koje je krajem godine objavilo prijedlog novih pravila za banke.

“Zaba je izgleda imala u rukama već i prije prijedlog izmjena ZOKI-a, jer je striktno u skladu s tim predloženim izmjenama pripremila metodologiju izračuna promjenjivih kamatnih stopa”, sumnja Goran Aleksić, koordinator pravnog tima Udruge Franak.

Rješenje mora biti na tragu ZOO-a

On navodi da promjenjiva bi kamatna stopa u postojećim ugovorima dobila dimenziju savjesnog poslovanja, ali i zakonitosti u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima, jedino kada bi se učinila dva koraka.

Prvi je da se u formuli za izračun kamatne stope dopusti korištenje samo onih službenih parametara koji su postojali u vrijeme kada je kredit ugovoren.

Drugi je, pak, da se izračunom na temelju vrijednosti tih parametara u vrijeme kada je kredit pušten u otplatu ne može dobiti veličina veća od prve ugovorene kamatne stope.

“Ako predlagatelj zakona i zakonodavac ne uvedu takva zakonska ograničenja, umjesto transparentne i poštene poslovne politike banaka u dijelu koji se odnosi na promjenjive kamatne stope, dobit ćemo pravu lihvarsku politiku koja je još i ozakonjena”, navodi Aleksić.

Zaključuje kako će bez obzira na izmjene ZOKI-a takav način određivanja kamata biti nezakonit, jer krši pojedine odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Zaba bez odgovora na pitanja

Zatražili smo od Zagrebačke banke da se očituje o prozivkama udruge Franak – o određivanju maksimalnog fiksnog dijela kamate, kršenju ZOO-a, ali i mogućnosti rasta kamate do 12 posto.

Naveli su tek da banka “kod kredita vezanih uz CHF kao varijabilni dio kamatne stope koristiti referentu kamatnu stopu LIBOR s obzirom na činjenicu da se hrvatski bankovni sektor u valuti CHF financira na međunarodnom tržištu kapitala (upravo primjenom referentne stope LIBOR), a ne a domaćem tržištu gdje su lokalno prikupljeni depoziti nedostatna podloga za kreditiranje”.

“Stoga i Banka u kreditiranju građana u CHF primjenjuje referentnu stopu uz koju se (naravno, njenim uvećanjem određenim ponajprije kreditnim rizikom RH, a zatim i vlastitim kreditnim rizikom) sama zadužuje u toj valuti”, sve je što su odgovorili. Opći uvjeti su, dodaju, promijenjeni zbog Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Povratak na Net.hr