Poslovna zajednica pozdravila je inicijativu predsjednice države da se prosječne plaće povećaju na 7500 kuna, pritom vjerujući kako je taj poziv upućen Vladi od koje očekuju da smanji davanja, a ne samim poslodavcima.
Prema riječima glavnog direktora HUP-a Davora Majetića, za svaku plaću od 7500 kuna neto poslodavac mora osigurati oko 14.000 kuna.
"Kada stavite taj podatak u kontekst postojećeg opterećenja troškova, u porast plaća trenutačno se mogu ulagati jedino sredstva namijenjena investicijama", kaže Majetić pritom ponovno ističući kako naš tvrtke ne mogu konkurirati onima na inozemnom tržištu s tolikim poreznim opterećenjima, zakonodavstvom koje ne podržava moderne oblike rada, te zdravstvenim sustavom koji kreditiraju poslodavci.
"Moramo početi djelovati snažnije i zato ćemo podržati Vladu u svim aktivnostima koje će nam omogućiti veći rast plaća", kazao je Majetić za Včernji list odmah prebacujući lopticu na Vladu.
Stručnjaci uz premijera
Analitičar Ekonomskog instituta Danijel Nestić kaže kako je jedini "održivi način rasta plaća povećanje proizvodnje, povećanje BDP-a i sve što činimo da budemo gospodarski uspješniji". Nestić naglašava kako je minimalna plaća, koja bi prema mišljenju predsjednice također trebala biti veća od sadašnje, posljedica ukupne razvijenosti. Na svojevrsan način se slaže s premijerom da ona ne bi trebal biti određena dekretom iznad mogućnosti gospodarstva.
"Govoriti da bi se plaće trebale podići na 7500 kuna je dobro, ali to su samo želje. Iz makroekonomske teorije zna se što za sobom dovodi povećanje minimalne plaće – porast troškova za poduzeća i povećanje stope nezaposlenosti. Povećanje plaća treba gledati u kontekstu povećanja produktivnosti uz što manji utjecaj države i što veći tržišta", analizira za Večernji i docent na Ekonomskom fakultetu Zagreb Šime Smolić. U slučaju, kaže, da se plaća poveća mimo produktivnosti, mogao bi se povećati i egzodus, ali i doći do propasti industrije koja trenutačno posluje s minimalnim plaćama.
Kad se gleda BDP do 2022. ništa od 7500 kuna
Prema mišljenju glavnog ekonomiste HGK Zvonimira Savića, prostor za porast plaća je relativno skučen i znatnim dijelom ovisi o nastavku poreznog rasterećenja, koje je nakon dosad provedenih također skučeno.
"Stoga kratkoročno očekujemo nastavak umjerenog rasta plaća podržanog gospodarskim rastom, povećanjem zaposlenosti i smanjenjem nezaposlenosti te pritiskom koji donosi izrazit nedostatak radnika određenih profila u nekim djelatnostima", kaže Savić dodajući još i kako se dugoročnije rješenje povećanja razine plaća nalazi u nastavku provedbi strukturnih reformi i ciljanom ulaganju u one djelatnosti koje omogućavaju povećanje plaća, a da istovremeno ne naruše odnos između rasta plaća i produktivnosti.
Dodajmo ovome da suprosječne plaće lani nominalno rasle oko četiri posto, a realno u skladu s povećanjem BDP-a te bi tim tempom mogle doći do 7500 kuna oko 2022. godine.
