Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

'IMAT ĆEMO PROBLEMA'

NJEMAČKA KLIZI U RECESIJU, A ZA NJOM BISMO MOGLI I MI; Opet prijete gladne godine, a stručnjaci tvrde: ‘Hrvatska na ovo nije spremna’

Njemačke tvrtke u kolovozu su iskazale još veće nezadovoljstvo poslovnom situacijom u odnosu na srpanj. Taj pesimizam traje već mjesecima te govori kako je sve više naznaka da Njemačka klizi u recesiju

Indeks poslovne klime u Njemačkoj, koji izračunava IFO Institut iz Münchena, ovoga je mjeseca zaronio još dublje. U srpnju je indeks poslovne klime u Njemačkoj bio 95,8 da bi u kolovozu pao na 94,3 boda, što je ujedno najniža razina od studenoga 2012. godine.

U priopćenju koje potpisuje direktor IFO Instituta Clemens Fuest ističe se da su njemačke tvrtke u kolovozu bile još nezadovoljnije poslovnom situacijom u odnosu na prethodni mjesec. Sličan pesimizam ponavlja se već nekoliko mjeseci uzastopce i zbog toga je sve više naznaka da Njemačka klizi u recesiju. Ta je zemlja gospodarska lokomotiva Europske unije i recesija u njoj neminovno se prelijeva na ostatak Unije, a time i na Hrvatsku. Uostalom, nakon prošlomjesečnog pada indeksa poslovne klime u Njemačkoj, ovdje se ponovno mogla čuti fraza da “kad Njemačka kihne, Hrvatska se prehladi”.

STIŽE LI NOVA SVJETSKA KRIZA I HOĆE LI POGODITI HRVATSKU? Poznati analitičar: ‘Imate trulu jabuku i onda se ta trulež širi’

Poslovna klima pogoršala se i u ključnom sektoru

Prema danas objavljenom izvješću IFO instituta, u njemačkoj industriji očekivanja su kliznula još dublje u pesimizam kakav tamošnje proizvodne tvrtke nisu demonstrirale još od krizne 2009. godine. Poslovna klima znatno se pogoršala i u sektoru uslužnih djelatnosti u Njemačkoj. Razlog tomu su znatno nepovoljnije procjene trenutačne situacije, ali skepticizam je porastao i u odnosu na blisku budućnost. Negativan indeks poslovne klime u istraživanju IFO instituta bilježi se i u sektoru trgovine. Indeksi trenutačne situacije i zabilježeni poslovni izgledi padaju, ponajviše u veleprodaji.

U građevinarstvu je pad indeksa poslovne klime u kolovozu ipak nešto blaži nego u drugim sektorima. Tvrtke u tom sektoru bile su tek nešto manje zadovoljne trenutačnom situacijom budući da još uvijek dobro posluju.

Inače, nakon objave turobnih rezultata srpanjske ankete IFO Instituta, Fuest je izjavio kako je “pokazatelj poslovne klime u industriji u slobodnom padu”. Tada je dodao kako to ne znači da je recesija zahvatila cijelo gospodarstvo, jer najveći doprinos njemačkom BDP-u ne dolazi iz industrije, nego iz uslužnog sektora. Međutim, prema ovomjesečnom istraživanju poslovna klima pogoršala se i u sektoru uslužnih djelatnosti.

NJEMAČKA KLIZI U KRIZU, ALI DOGAĐA SE NEŠTO NEOBIČNO: Crne dane gotovo nitko ne osjeća, evo što se zapravo događa

Hrvatska će neminovno osjetiti krizu u Njemačkoj

Komentirajući rezultate istraživanja IFO instituta za srpanj, hrvatski ekonomist Damir Novotny nedavno je u razgovoru za Glas Slavonije kazao kako prognoze govore da će njemačka ekonomija stagnirati sljedećih deset godina. To će, prema njegovim riječima, dovesti do restrukturiranja i smanjivanja narudžbi pa će i oni koji su se u Hrvatskoj uključili u taj nabavni lanac njemačke industrije prvi ostati bez posla.

“Problema će imati i naši radnici. Predstavnik njemačkih industrijalaca ovih je dana govorio o smanjivanju radnog vremena i broja zaposlenih, a velike kompanije već su sa sindikatima postigle sporazum o smanjenju radnog vremena”, kazao je Novotny.

Hrvatskoj, kazao je Novotny u tom intervjuu, ne odgovara niti stagnacija, a kamoli eventualni pad njenačkog gospodarstva jer će sva poduzeća orijentirana prema tom tržištu, a to su uglavnom tvrtke iz drvoprerađivačke i metaloprerađivačkog sektora te logističari, imati problema.

NJEMAČKA EKONOMIJA USPORAVA, A TO JE PROBLEM I ZA HRVATSKU. ZAŠTO? ‘Morat ćemo dijeliti otkaze. Za početak njih 10 posto’

Jurčić: Hrvatska nije spremna zauzdati posljedice recesije

Posljednji put kad je globalna ekonomija zapala u krizu Hrvatskoj je trebalo punih sedam godina da iz nje izađe. Sedam gladnih godina tijekom kojih je nezaposlenost rasla, kupovna moć padala, a građani sa zavišću gledali ostale zemlje Europe kako se oporavljaju, dok domaća ekonomija tone. Sličan scenarij sada ponovno prijeti.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista prof.dr. Ljubo Jurčić kazao je za Slobodnu Dalmaciju da Hrvatska, slično kao i prošli put, uopće nije spremna zauzdati posljedice recesije.

“Hrvatska ne upravlja svojom ekonomijom, tako da smo ponovno potpuno nespremni za dolazak recesije. Da bismo mogli reagirati na recesiju, morali bismo u svojim rukama imati mehanizme upravljanja vlastitom ekonomijom. Pa kad krene nizbrdo, da možemo upotrijebiti kočnice. Mi te kočnice na žalost nemamo. Jednako tako, kad ima dovoljno goriva, treba dati gas i savladati sve uzbrdice. U godinama rasta, mi ni to nismo uspjeli napraviti”, kaže Jurčić.

Europa se, prema Jurčićevim riječima, snažno razvijala posljednjih godina. A taj su razvoj slijedile i zemlje u našem okruženju: Poljska, Mađarska, Srbija, Turska… dvostruko su se brže razvijale od Hrvatske.

“One su jednostavno koristile kočnicu, gas i volan. Kod nas to, na žalost, nije bio slučaj. Nama se sve ‘događa’. Kada su svi smanjivali poreze i povećavali javnu potrošnju, naše su vlade činile upravo obrnuto: povećavale su poreze i smanjivale javnu potrošnju”, podsjeća Jučić i savjetuje građanima da je pravo vrijeme za štednju.

“To je važna odluka u vođenju osobnih financija u doba rasta. Građani bi trebali biti oprezni i oko podizanja novih većih kredita. Prošli su put upravo zbog zaduženja koje nisu mogli otplaćivati brojni građani otišli u blokadu”, ističe Jurčić. Oni koji potpuno ovise o primanjima na poslu i nemaju baš previše izbora. Ako u krizi ostanu bez zaposlenja, jedino im preostaje da odu van.

‘Ključ je stvoriti rezervu za hranu i režije za godinu dana unaprijed’

No, ni tamo, upozorava ovaj ekonomist, neće cvjetati ruže. Jer, kada je prošli put ekonomska kriza zahvatila globalnu ekonomiju, posla nije bilo ni u inozemstvu. Sve zemlje u to su se doba zatvorile. I svim silama pokušale zaštititi postojeća radna mjesta. A ne otvarati nova.

Stoga je već sada, prema Jurčićevim riječima, potrebno pokušati izgraditi neku alternativu. Ne treba, ističe on, tu biti riječ o nekim velikim projektima.

“Već i sam vrt, i voće i povrće iz njega, mogu puno značiti. Krize ionako najmanje ugroze seljake. Oni u nekim teškim vremenima možda nemaju novca, ali imaju hrane”, kaže Jurčić za Slobodnu Dalmaciju.

“Ključ je stvoriti fizičku ili financijsku rezervu za ključne potrebe – troškove hrane i režija – za godinu dana unaprijed. Tko to napravi, recesija mu neće puno naškoditi”,  zaključuje Jurčić.

Povratak na Net.hr