Nakon što je u kolovozu 2011. raspisan javni natječaj za imenovanje javnih ovršitelja, na koji su se javljali mahom suci i odvjetnici, njih 67 imenovano je javnim ovršiteljima. Prisegnuli su ispred predsjednika Vrhovnog suda i trebali su početi raditi od Nove godine, pa su mahom izašli iz Hrvatske odvjetničke komore (HOK) i otkazali dotadašnjim klijentima.
Kada ljude uvjerite kako ćemo im upadati u domove, onda netko pokušava zamagliti stvar, jer mu je u interesu da naša služba nikad ne zaživi.No, na sveopće iznenađenje, nova je Vlada odlučila zakon staviti na led do 1. srpnja, pa su nesuđeni javni ovršitelji ostali bez posla i prije nego što su ga počeli obavljati. Ubrzo potom ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je da su "za javne ovršitelje sve opcije otvorene, čeka nas javna rasprava u kojoj ćemo iznijeti stručnu analizu 'za' i 'protiv' uvođenja te službe".
Akcija protiv javnih ovršitelja paralelno je išla i drugim kanalima, pa su u dijelu medija sotonizirani. Pojedini dnevni listovi građane su uvjeravali u to da će im ovršitelji usred noći upadati u domove i oduzimati bijelu tehniku, televizore, perilice i miksere. U međuvremenu se dio njih pokušao vratiti u odvjetnike. HOK traži po 5.000 eura za ponovno primanje u članstvo, a moraju čekati šest mjeseci žele li se opet baviti odvjetništvom.
Triput jeftiniji od suda
"Negativna kampanja protiv nas krenula je ljetos, kad smo nazvani šerifima koji će ljude skidati do gola. Istina je posve drukčija: nikome ne smijemo ući u kuću bez sudskog naloga, a i to sigurno nećemo raditi noću, osim ako eventualno budemo morali ovršiti neki noćni klub", kaže za Poslovni dnevnik jedan od nesuđenih javnih ovršitelja koji zbog osjetljive pozicije u kojoj se našao želi ostati anoniman.
"Pa tko bi plijenio rabljenu tehničku robu i s njome išao na javnu dražbu? Kada ljude uvjerite kako ćemo im upadati u domove, onda netko pokušava zamagliti stvar, jer mu je u interesu da naša služba nikad ne zaživi", kaže izvor, ističući da bi usluga javnih bilježnika bila triput jeftinija od sudske.
Dodaje da su zbunjujuće poruke počele stizati i iz Vlade, jer premijer Zoran Milanović govori da ovrhe mogu i dalje provoditi sudovi, a ministar Miljenić tvrdi da će ih preuzeti bilježnici.
Unosna prijateljstva
Neki javni bilježnici, kaže sugovornik Poslovnog dnevnika, strahuju da bi im javni ovršitelji za nekoliko godina mogli preuzeti dio posla, jer se nigdje na svijetu javni bilježnici ne bave ovrhama, a zabrinuti su i neki odvjetnici, vrlo angažirani u ovrhama za velike kompanije.
"Dvadesetak zagrebačkih odvjetnika i javnih bilježnika imalo je sreću poznavati nekoga važnog u velikim bankama, telekom-operaterima i na televizijama, na tome su zaradili bogatstva. Kampanja koja se vodi protiv nas štiti lobije kojima kvarimo posao, pa nam pokušavaju smanjiti ovlasti ili ukinuti službu", zaključuje nesuđeni javni ovršitelj.
Ministar Miljenić u sedam dana nije našao vremena da komentira ovu temu. Iz Ministarstva pravosuđa poručili su pak da će sudbina javnih ovršitelja biti riješena ovih dana.
specijal-201012070191004-Pakao ovrha
