STRUČNJAK OBJAŠNJAVA

MRAČNI PODACI PADA BDP-A: ‘Rezultat bi mogao biti još gori, ništa od brzog oporavka, a Hrvatska mora povući ovih 6 drastičnih poteza’

Koliko će biti potrebno za oporavak, ne slažu se niti svi stručnjaci, no sve je izvjesnije kako će kriza trajati dulje no što se očekivalo

Hrvatsko gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je njegov najveći pad od 2000. godine od kada se vode ti podaci, a posljedica je koronakrize. Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje negativnu stopu promjene od 14,9%, a u odnosu na isto tromjesečje 2019. realno je manji za 15,1%, objavio je DZS.

NIKAD NIJE BILO GORE: Hrvatska zabilježila rekordan pad BDP-a od čak 15,1 posto! Očekivao se loš rezultat, ali ovo…

„Taj podatak je od izuzetne važnosti jer ukazuje na to koliko nas je koštalo direktno zaključavanje ekonomije iako i taj podatak treba uzeti s rezervom jer okolnosti povezane s epidemijom virusa su utjecale na metodologiju prikupljanja podataka „s terena“. To znači da buduća revizija može ukazati na još lošiji rezultat“, ističe  Petar Vušković, ekonomski analitičar.

Razlog pada ekonomskog rasta leži u smanjenom obujmu osobne potrošnje, padu izvoza robe i usluga te smanjenu industrijsku proizvodnju. “To je bilo i za očekivati s obzirom na to da je osobna potrošnja aproksimirana realnim kretanjem u trgovini na malo u travnju ove godine bila za 25,5% niža nego u travnju prošle godine.  Prosječan udio osobne potrošnje u BDP-u iznosi 60% stoga se može zaključiti da je upravo ona ključan makroekonomski agregat i bit će osobito važna za oporavak ekonomije.”, pojašnjava Vušković

Vjerojatniji sporiji oporavak

S obzirom na to da je i I kvartal bio u minusu za 1,2% u odnosu na onaj prethodni  (10-12mj.) 2019., a koji je bio tek posljedica usporavanja ekonomije prije lockdown-a, sada možemo zaključiti prema svim ekonomskim udžbenicima koji definiraju recesiju(dva uzastopna kvartala u minusu), da smo službeno u recesiji.

Koliko će biti potrebno za oporavak, ne slažu se niti svi stručnjaci. Prema procjenama čini se da je ipak brzi oporavak oblika V (u kojem krivulja BDP-a naglo pada, ali odmah potom naglo raste) sada malo manje vjerojatan scenarij. Izgledniji je oporavak oblika U ( u kojem krivulja neko vrijeme leži pri dnu) koji podrazumijeva 1 do 3 godine oporavka od krize iako valja naglasiti da je vrlo teško predvidjeti duljinu krize. “Osim toga efekti krize se javljaju tek s vremenskim odmakom od 3-6 mjeseca. Upravo zbog toga će jesen biti izazovna”, upozorava ekonimist.

Sustavno zaostajanje za EU, osobito zemljama srednje i istočne Europe

“Vlada mora pronaći idealan model rasta, jer ionako u komparativnim analizama sa zemljama članicama EU zaostajemo, a ponajviše sa zemalja srednje i istočne Europe, kao što su Poljska, Estonija, Litva i Češka. U ranijoj krizi koju smo imali 2008. godine kada je naš ekonomski oporavak zaostajao za zemljama europske unije sada bi oporavak trebao korelirati sa zemljama članicama. To je pozitivna okolnost koja nije zanemariva i koju možemo zahvaliti tržištu europske unije odnosno ukinutim preprekama u trgovini sa zemljama članicama od kada smo ušli u Europsku uniju. Međutim oporavak nije isto što i rast.

Petar Vušković predlaže 6 mjera koje bi Hrvatska trebala povući nakon pada BDP-a od 15,1 postoFoto: HRT screenshot

Šest poteza ključnih za osiguravanje rasta

Vušković ističe i ključnih šest točaka, koje bi, ako se dosljedno provode, trebale Hrvatskoj osigurati ne samo oporavak nego i idealan model rasta.

1. Ozbiljnija privatizacija

„Big game“ privatizacije su jedna od ključnih reformi.  Velik broj državnih poduzeća ili poduzeća u kojima država ima svoje vlasničke udjele potvrđuju da još nismo razvili tržišno gospodarstvo, a samim time nisu stvoreni ni okviri za tržišnu utakmicu. Privatizacije telekomunikacijskog i bankarskog sektora stvorile su stvorile mit da je sve rasprodano.  Privatizacija se dosad u velikoj mjeri odgađala, međutim uslijed budžetskih anomalija koje nas očekuju bit ćemo na nju prisiljeni i zato je ova kriza dobro došla. Tu se kriju milijunski prihodi za državu . Prema OECD PMR izvješću, Hrvatska je zadržala veliki opseg državnih poduzeća, uz tek male privatizacije. Tome svjedoče i službeni podaci o 39 strateških pravnih osoba (koje nisu predviđene za privatizacije) i stotinama poduzeća u kojima središnja država ima većinske ili manjinske odjele (čiji se CERP portfelj smanjuje, a što se treba ubrzati).Valja naglasiti ono što je najvažnije, privatizacijom se smanjuje politička moć stranaka te se otvara prilika za strana ulaganja.

2. Uvođenje eura i fokus na instrumente financiranja uključujući i EU fondove

Ušli smo u Europski tečajni mehanizam II (ERM II) i sada je strateški cilj uvesti euro čim prije. Najkasnije do 2025. Euro znači jeftinije kredite jer je trošak kapitala niži uslijed nižih kamatnih stopa (do 2%) zbog odsustva valutnog rizika. Osim toga euro otplate kredita čini sigurnijima te poboljšava investicijsku klimu. Nadalje, važno je razvijati financijski sustav i instrumente financiranja. Empirijski je dokazana njihova važnost u modelima rasta. Hrvatska u tom pogledu zaostaje za razvijenim zemljama a financijski instrumenti su odličan način da se mobilizira financijska imovina. Ukupni depoziti kod banaka iznose više od 300 milijardi kuna. Trebamo pronaći način da se preusmjere financijska sredstva od subjekata koji štede na subjekte koji će trošiti ili investirati. Ono je osobito važno kod razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Bez novca na financijskom tržištu nema potrošnje i investicija, a bez njih nema većeg ekonomskog rasta. Efikasno korištenje milijardi eura u okviru „Višegodišnjeg financijskog okvira“ i „EU sljedeće generacije“ bit će ključno kako bi uhvatili europski prosjek.

3. Smanjivanje državne potrošnje

Neke razvijene zemlje imaju veliki udio države u BDP-u jer su razvijene, ali Hrvatska si to ne može priuštiti pogotovo sada kada imamo recesiju pa svaka kuna vrijedi kao dvije. Indikatori kojima se mjeri razina konkurentnosti i ekonomske slobode nedvojbeno ukazuju na problem. Dovoljno govori podatak Eurostata kako je potrošnja opće države 2019. zauzimala 47% BDP-a Hrvatske. Također, s obzirom na ekonomske mjere slijedom COVID-19, Program konvergencije Republike Hrvatske za 2020. i 2021. godinu predviđa kratkoročni rast tog udjela na 53% 2020. i onda spuštanje na 50% u 2021.

4. Reforma javne uprave i racionalizacija broja javnih službenika

Strategija reforme javne uprave postoji ali se ne zna odakle bi počeli i ona se ne događa. Trebaju nam samo dvije regije,Jadranska regija  i Kontinentalna. Ukinuti županije i smanjiti broj općina. Cilj je za 20% smanjiti decentralizaciju novca uz omjer državna-lokalna razina s 90/10 na 70/30 koliko iznosi europski prosjek.

Realni sektor je na krizu odgovorio snižavanjem plaća ili čak otpuštanjem zaposlenika. Javni sektor nije pratio takve trendove. Kada je riječ o specifičnim proračunskim stavkama, trošak javnih plaća gleda se kroz udio u BDP-u. Dok je u Hrvatskoj taj udio gotovo 12%, prema podacima Eurostata, u Poljskoj i Češkoj je oko 10%, a u Njemačkoj 8%. Ove brojke ukazuju na važnost smanjenja tog ukupnog troška čiji je rashod skoro 40 mlrd. HRK na razini opće države. Treba provesti postupnu racionalizaciju broja zaposlenih u javnom sektoru. Ono se odnosi na otpuštanje onih  koji se bave raznim nepotrebnim birokratskim poslovima i stvaraju prepreke konkurentnosti gospodarstva, a takvih je prema neslužbenim procjenama najmanje 20%. Kako otpuštanje radnika ne bi izazvalo izraženije šokove (i oni financiraju državu) trebalo bi ih zapošljavati u realnom sektoru. Hrvatski zavod za zapošljavanje treba odigrati ključnu ulogu u sastavljanju programa njihovog zapošljavanja i efikasne tranzicije.

5. Smanjivanje poreza

Država je shvatila da ekonomiju može pokrenuti jedino smanjivanjem poreza (tzv. Lafferova krivulja). Mijenjat će se Zakon poreza na dohodak i dobit. Kod poreza na dohodak, stopa od 36 posto spušta se na 30 posto, stopa od 24 posto spušta se na 20 posto. Mijenja se i stopa poreza na dobit za one koji imaju do 7,5 milijuna kuna dobiti, s 12 posto na 10 posto. Treba imati na umu da je ta stopa prije bila 20 posto za sva društva, za sve tvrtke u Hrvatskoj neovisno o njihovim prihodima. Veliki je to poticaj za mikro i male poduzetnike. Promijenit će se stopa PDV-a na svu hranu – s 25 na 13 posto. Prema tome, idemo za rasterećenjem i građana i gospodarstva. Cijeli paket išao bi fazno, ali sve stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine. Vlada bi treba razmisliti o ukidanju plaćanja akontacije na dobit jer umanjuje likvidnost poduzeća i smanjuje njezine investicijske kapacitete.

6. Rezanje administracije i digitalizacija

Ako želimo brže procese trebamo izbaciti papir. Umjesto bržeg rada s papirom trebamo težiti bržem radu bez papira. Digitalno okruženje ne podnosi papire i pečate. SCM metodologijom se mjerio trošak administracije i napravila se ušteda od 2 mlrd.kuna. Korona nas je naučila da možemo rezati administraciju još brže i uštedjeti još više. Digitalizacija po uzoru na Estoniju nam treba biti primjer.Veseli podatak da prema digitalnim vještinama dobne populacije između 16-14 godine spadamo u europski vrh. To je naš zalog za budućnost.

Povratak na Net.hr