Podsjetimo, vlasnik DM-a 'razbaštinio' je svojih sedmero djece te imovinu vrijednu više od milijardu eura prepustio zakladi. Objasnio je da je djeci osigurao dobro obrazovanje, ali da njima i njihovim potomcima nije dužan osigurati "doživotno blagostanje".
arti-201008170516006Ugledna hrvatska psihologinja Mirjana Krizmanić smatra da nešto slično u Hrvatskoj nije moguće. Prisjeća se da je svojedobno čula razmišljanja Emila Tedeschija koji je rekao da on sigurno neće svom djetetu za maturu kupiti skupi auto ili dati nekakve luksuzne stvari, no hoće li on doista tako učiniti - tek treba vidjeti. "Potez koji je učinio vlasnik DM-a moguć je kod zrelih osoba, koje su svoj novac stekle vlastitim radom... Mislim da svaki dobar roditelj na taj način mora razmišljati. Znate, novac koji padne s neba samo kvari ljude, jer sve učini lakim, promijeni sustav vrijednosti. Mladi čovjek misli da je samim tim što ima puno novca vredniji od drugih. Dakle, ne smatra da će njegova vrijednost kao ljudskog bića biti u tome što će on učiniti, ili što će znati, ili raditi za druge, nego misli da ga novac čini vrijednim. To je krivo shvaćanje, to su loše vrijednosti", kazala je Krizmanić za Deutsche Welle.
Najveći problem - u Hrvatskoj i donacije podliježu plaćanju PDV-a
Iako većina hrvatskih bogataša krije informacije o donacijama, njihove tvrtke ih najčešće ističu - što zbog transparentnosti potrebne pred zakonom, što zbog određenog imidža koji im takva djelatnost donosi. U današnjem se vremenu to naziva korporativnom filantropijom, a u Hrvatskoj u tome prednjači Adris grupa. Prije nekoliko godina utemeljili su najveću korporativnu Zakladu u ovom dijelu Europe, za čije financiranje svake godine izdvajaju jedan posto dobiti iz poslovanja kompanije (oko 5 milijuna kuna). Zaklada Adris djeluje neovisno o Adris grupi, a usmjerena je na četiri područja djelovanja – financira znanost, umjetnost, ekologiju i baštinu te humanitarne projekte.
I ostale tvrtke koje redovito izdvajaju novac za donacije najčešće daju za pomoć djeci, poboljšanje zdravlja, razvoj zajednice, očuvanje okoliša, programe i projekte vezane uz sport, mlade i obrazovanje ili, pak, za kulturu. Najveći problem predstavlja im činjenica da u Hrvatskoj i donacije podliježu plaćanju PDV-a.
Tajnoviti zbog krize, komentara javnosti i novinara...
Jedan od razloga 'tajnovitosti' može ležati u tome što u ovim kriznim vremenima i sindikati i socijaldemokrati traže da se jače 'udari po džepovima' bogatih, pa im je bolje šutjeti o tomu koliko imaju. Također, razlog anonimnosti mogu biti i komentari u novinama ili, pak, na internetskim forumima. Kontroverzni poduzetnik Tomislav Horvatinčić tako kaže da svojom zakladom financira školovanje tridesetak studenata, ali primjećuje da nerijetko ne dobije ni hvala. "Ako poklonim nekome milijun kuna, odmah će svi pitati zašto sam to napravio, koji su moji motivi...", kazao je svojedobno Horvatinčić u intervjuu Globusu.
arti-201006230111006Novinari Detsche Wellea zbog godišnjih odmora nisu uspjeli doći do komentara hrvatskih bogataša na ovu temu, ali pronašli su jedan svijetlih primjera. Predsjednik uprave Adris grupe Anto Vlahović (po procjenama Nacionala treći najbogatiji čovjek u Hrvatskoj), svojedobno je za stare i nemoćne osobe i djecu bez roditelja poklonio svoje dionice u vrijednosti većoj od 1,5 milijuna eura, što je najveća pojedinačna donacija u Hrvatskoj.
Ono što javnost ne zna je to da je Vlahović sve naknade koje je primao na račun članstva u nadzornim odborima u posljednjih dvadesetak godina darovao djeci bez roditelja, kazala je Vanja Mohorović iz Adris grupe.
Što se tiče najbogatijeg Hrvata, vlasnika Agrokora Ivice Todorića, on svoje privatne donacije drži u tajnosti, baš kao i većina ostalih hrvatskih bogataša.
Prethodni članci:
arti-201008170516006 arti-201006230111006
