Drugim riječima to znači da je oko 220.000 građana koji imaju blokirane račune nezaposleno, dok preostalih više od 90.000 ima neki oblik osiguranja, odnosno ili su zaposleni ili imaju obrte ili osiguranje kao poljoprivrednici.
220.000 njih ne mogu platiti dugove
Činjenica da je 70 posto blokiranih građana bez posla sugerira da će oni teško ili gotovo nikako platiti dugove što ih imaju i zbog kojih su im računi blokirani.
Problem je to koji će država pokušati riješiti ili zakonom o osobnom stečaju građana, u kojem će se predvidjeti i mogućnost dogovora s vjerovnicima kroz otpis duga, ili čak posebnim zakonom kojim bi se regulirao otpis duga prema državi i državnim tvrtkama što ga ti građani imaju, ali i porezne olakšice koje će država ponuditi, primjerice, bankama ako otpišu dio duga građanima čiji su računi u blokadi.
Najviše blokiranih između 18 i 55 godinu
Takvu mogućnost u kojoj se rješava pitanje duga građana ima ili je priprema većina zemalja Europske unije, gdje se pokazalo da s godinama krize samo raste broj blokiranih građana. Sve te zemlje imaju jasno određene kriterije tko može ući u program otpisa duga, a na prvom je mjestu nezaposlenost, pa mjesečna primanja te vrijednost ostale imovine poput nekretnina ili automobila.
Najviše blokiranih građana u Hrvatskoj ipak je još daleko od uvjeta za mirovinu, njih 239.000 staro je između 18 i 55 godina.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Od-315.000-gradana-s-blokiranim-racunom-220.000-nezaposleno
