Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

POLITIKA VLADE I HNB-a

KAKO ĆE HRVATSKA ODGOVORITI NA NOVU GOSPODARSKU PRIJETNJU? ‘Čini se da nismo ništa naučili’

‘Čini se da donositelji odluka na pogreškama iz nedavne prošlosti, iako su nas one skupo koštale, nisu izvukli pouke. Za nas u HUP-u je to razočaravajuće jer smatramo da Hrvatska ne zaslužuje biti na začelju EU-a – imamo potencijala koje uporno ne želimo iskoristiti opirući se pozitivnim promjenama koje bi nam omogućile da napredujemo i gospodarski i u svakom drugom smislu’, kaže Davor Majetić

Nova gospodarska kriza u javnosti se spominje sve češće, a oni koji je predviđaju kažu kako bi se mogla dogoditi nakon 2020. Na to je nedavno ukazala i supervizorica Europske središnje banke (ECB) Daniele Nouy navodeći kako će novu recesiju uzrokovati tržište nekretnina. Jedan od čelnika američkog Feda Chales Evans, pak, predložio je da se donese okvir za monetarnu politiku kako bi se Fed s tom krizom nosio. A kako se na novu krizu, na koju su upozorili i neki od naših ekonomskih stručnjaka, priprema Hrvatska?

SVIJETU PRIJETI NOVA EKONOMSKA KRIZA: ‘Pogodit će nas za dvije, tri godine, a ni iz prve još ništa nismo naučili’

Iako u Hrvatskoj narodnoj banci navode kako se očekuje nastavak rasta u glavnim svjetskim gospodarstvima svjesni su da postoje rizici koji bi mogli dovesti do krize te navode kako su povezani s trgovinskim napetostima i previranjima u pojedinim gospodarstvima s tržištima u nastajanju.

Stav HNB-a

Kad je riječ suočavanju s krizom kao najčešće alternative aktualnom pristupu ciljanju inflacije u raspravama su spominjali povećanje stope ciljane inflacije, prelazak na režim ciljanja razine cijena ili ciljanja nominalnog BDP-a. “Ta je rasprava svakako potrebna i korisna, mada među središnjim bankarima još uvijek prevladava stav da rizici povezani s promjenom monetarnog režima prevladavaju nad mogućim koristima”, poručuju iz HNB-a navodeći kako opisana razmatranja ipak nisu izravno relevantna.

“HNB i dalje vodi iznimno ekspanzivnu monetarnu politiku i kontinuirano povećava već visoku likvidnost bankovnog sustava, što se i dalje ocjenjuje primjerenim s obzirom na stanje domaćeg gospodarstva. U tom je procesu HNB akumulirao znatne međunarodne pričuve. Zbog visoke razine domaće eurizacije i inozemne zaduženosti, međunarodne pričuve su, uz razinu devizne likvidnosti samih banaka i njihovu kapitaliziranost, jedna od ključnih odrednica sposobnosti za vođenje protucikličke monetarne politike, objašnjavaju iz HNB-a. Novi list piše kako su neto međunarodne pričuve potkraj kolovoza ove godine dosegnule razinu od 14,7 milijardi eura, dok su u istom razdoblju banke ojačale vlastite devizne pričuve za više od milijardu eura.

“Upravo će navedeno, uz poticanje i održavanje snažne kapitalne pozicije bankovnog sustava, olakšati protucikličko djelovanje HNB-a u slučaju prelijevanja nepovoljnih učinaka eventualnog globalnog gospodarskog usporavanja”, poručili su iz središnje banke.

Mjere drugačije od onih prije

U Hrvatskoj gospodarskoj komori navode kako je hrvatsko gospodarstvo još uvijek u fazi oporavka, a podaci o realnom BDP-u pokazuju da još uvijek nije dostignuta razina gospodarske aktivnosti iz 2008. godine. Pritom smatraju da HNB i Vlada vode politiku koja bi državi omogućila da se s novom krizom lakše nosi nego s onom 2008. godine.

“Neiskorištena visoka kunska likvidnost na novčanom tržištu i kontrolirano ekspanzivna monetarna politika HNB ostavljaju mogućnost i prostor za reakcije u slučaju pojave nove globalne krize. Vlada, s druge strane, provodi politiku suprotnu onoj iz razdoblja prije prethodne krize. Smanjivanje proračunskog deficita, smanjivanje javnog duga i niska razina javnih investicija dovela bi do znatno manjih posljedica nego u razdoblju nakon 2008. godine”, zaključuju iz HGK-a.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju da su zemlji danas nužne snažnije reforme, te podsjećaju da se one tijekom krize nisu provodile što je uzrokovalo mnogo dulji oporavak nego što je on bio u drugim zemljama.

“Čini se da donositelji odluka na pogreškama iz nedavne prošlosti, iako su nas one skupo koštale, nisu izvukli pouke. Za nas u HUP-u je to razočaravajuće jer smatramo da Hrvatska ne zaslužuje biti na začelju EU-a – imamo potencijala koje uporno ne želimo iskoristiti opirući se pozitivnim promjenama koje bi nam omogućile da napredujemo i gospodarski i u svakom drugom smislu”, prokomentirao je za Novi list direktor HUP-a Davor Majetić.

Povratak na Net.hr