Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ALARMANTNA SITUACIJA

ITALIJA JE TEMPIRANA BOMBA ZA EUROZONU, ALI I HRVATSKU: Kriza iz susjedstva mogla bi ugroziti hrvatski rast i udaljiti nas od eura

Prijeđe li kriza iz Italije na eurozonu, pogođena će biti i Hrvatska koja tek planira uvesti euro

Italija je nova tempirana bomba za eurozonu, u kojoj jačaju otpori politikama štednje koje nameću Bruxelles i Frankfurt. Eurozona je i prije desetak godina, u jeku globalne krize koja je aktivirala sve njene slabosti, osjetila što znači kad neka članica – tada Grčka – kompletno iskače iz propisanih fiskalnih okvira.

No, stvari su tada nekako stavljene pod kontrolu, a talijanski slučaj sada prijeti novim potresima koji se mogu odraziti na ostale članice, na budućnost zajedničkog valutnog prostora, ali i na planove zemalja poput Hrvatske koje žele uvesti euro.

Hrvatska svoj naum planira ostvariti do 2022. godine, jer Vlada smatra da je ekonomija ionako euroizirana te da su EU i eurozona naše opredjeljenje i da se te dvije stvari tretiraju kao “paket”.

Udar na Hrvatsku

Hrvatska se dakle opredijelila za napuštanje svoje monetarne politike koju ionako previše ne koristi, no što činiti ako se meta koju pokušavamo pogoditi stalno izmiče? Uz to, uz fiskalne kriterije, treba ispuniti i realne.

Tako bi Hrvati, piše Novi list, trebali imati standard zapadnih zemalja kako bi uvođenje eura bilo učinkovito i da bi se mogle iskoristiti prednosti zajedničkog monetarnog prostora.

Novi rast kamata?

No, dođe li do dodatne eskalacije problema u Italiji, ona bi se, tvrdi analitičar OTP Splitske banke Zdeslav Šantić, mogla odraziti i na hrvatski proračun kroz povećanje rashoda zbog ponovnog rasta kamata, ali i na gospodarski rast te onda naravno i na naše planove oko pristupanja eurozoni.

“S jedne strane, zbog naše izloženosti, te ovisnosti o globalnom okruženju, pogoršali bi se i nominalni parametri koji su kriterij za uvođenje eura, a s druge, eurozona u problemima bi se prije svega opet bavila sobom i vlastitim opstankom. No, treba pričekati da vidimo što će biti s Bugarskom, koja je u čekaonici za uvođenje eura prije nas”, zaključuje Šantić za Novi list.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr