Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KAKO DO NOVCA?

HRVATSKOJ MILIJARDE KLIZE KROZ PRSTE: Europa nas razotkrila – neplaćeni nam je porez veći od godišnjeg proračuna zdravstva!

Postoje dva razloga zašto državna tijela ne uspijevaju naplatiti porezne prihode: građani i tvrtke koriste rupe u zakonu kako bi umanjili svoju poreznu obvezu što nužno ne mora biti protuzakonito, a drugi razlog je utaja poreza što je nezakonito izbjegavanje prikazivanja prihoda, najčešće u sivoj ekonomiji

Hrvatska zbog nenaplaćenog poreza godišnje gubi oko 3,5 milijarde eura proračunskih prihoda što otprilike iznosi 26 milijardi kuna, navodi se u najnovijem istraživanju Europskog parlamenta, piše Novi list. To znači da svake godine Hrvatska gubi novac koji prelazi iznos koji je u državnom proračunu namijenjen za zdravstvo.

Dva načina da izbjegnete plaćanje poreza na imovinu

Porezni gubitak od 825 milijardi eura

Naime, državni proračun ima oko 136 milijardi kuna prihoda, a iznos namijenjen u državnom proračunu za zdravstvo iznosi 23 milijarde kune. Kada bi Hrvatska uspjela naplatiti smanjiti iznos nenaplaćenog poreza, znatno bi mogla povećati svoje prihode za javne potrebe zbog čega bi se moglo smanjiti porezno opterećenje građana i gospodarstva.

Hrvatska nije jedina zemlja koja ne uspijeva naplatiti porez, naime slično je i u ostalim članicama Europske Unije. Studija ‘Europski porezni jaz’ koju je naručila grupacija socijaldemokratskih stranaka u Europskom parlanmentu pokazala je kako je ukupni porezni gubitak u državama članicama Europske unije nevjerojatnih 825 milijardi eura. Porezni stručnjak i profesor na Sveučilištu Lonfon Richrd Murphy naveo je u studiji kako je riječ o procijenjenom iznosu koji u stvarnosti može iznositi između 750 do 900 milijardi eura.

“Ako pogledate cijeli porezni jaz, odnosno ukupni neplaćeni porez za koji vlade misle da treba biti plaćen, očito je da je porezna utaja daleko najveći problem”rekao je u tom povodu Murphy i dodao: “U mnogim članicama EU-a postoji značajan kapacitet da prikupe više zakonski određenog poreza, nego što to sada čine”.

Photo: Robert Anic/PIXSELLFoto: Pixsell

Porezni jaz najmanji poput Švedske, Austrije i Njemačke

Postoje dva razloga zašto državna tijela ne uspijevaju naplatiti porezne prihode: građani i tvrtke koriste rupe u zakonu kako bi umanjili svoju poreznu obvezu što nužno ne mora biti protuzakonito, a drugi razlog je utaja poreza što je nezakonito izbjegavanje prikazivanja prihoda, najčešće u sivoj ekonomiji.

Studija je pokazala da je porezni jaz najmanji u zemljama poput Švedske, Austrije i Njemačke, a među najvećima je u Italiji i Rumunjskoj, gdje vlasti propuštaju naplatiti triput više poreza nego u učinkovitim državama. Hrvatska se prema učinkovitosti prikupljanja svih poreza smjestila na sredinu europske ljestvice. Međutim, Hrvatska je na samom vrhu europske učinkovitosti prema prikupljanju PDV-a, što se može prepisati fiskalizaciji izdavanja računa. Prosječni gubitak od nenaplaćenog PDV-a u Hrvatskoj iznosi 1,15 posto, dok na razini Europske unije iznosi 12,3 posto.

Postavlja se pitanje je li socijalno opravdano da PDV bude glavni izvor državnih prihoda, naime u Hrvatskoj se od PDV-a prikupi 5,7 milijardi eura, čime se popuni oko 35 posto proračuna. To je rekordan iznos u Europi, jer se u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj prihodima od PDV-a pokriva samo 15 do 20 posto proračuna. Problem s PDV-om je u tome što se na taj način ne smanjuju sve veće imovinske i socijalne razlike među građanima jer isti porez plaća starac koji ima mirovinu od 1.400 kuna i netko tko na računu ima milijune. Kad bi se porezi plaćali prema ekonomskoj snati, država bi uzimala više poreza od bogatih.

KOLIKO NAS STVARNO KOŠTA CRKVA: Može li se kod nas uvesti plaćanje vjerskog poreza kao u Njemačkoj ili, još bolje, Austriji?

Ili porez bogatima ili porez na dohodak

Zemlje kao što su Francuska, Njemačka, Italija i Švedska ubiru daleko više poreza na dohodak od bogatih građana, te porez na dohodak popunjava 20 do 30 posto državnog proračuna. Zajedno sa Slovačkom, Hrvatska se nalazi na dnu europske ljestvice. Hrvatski državni proračun pokrivanja manje od 10 posto proračunskih prihoda od poreza na dohodak, što iznosi samo 1,6 milijardi kuna.

Kako vlasti izbjegavaju natjerati najbogatije na plaćanje višeg poreza na dohodak, u tom slučaju moraju namesti što veći porez na potrošnju jer je tako najlakše prikupiti poreze upravo jer svi moraju kupovati.

Porezni stručnjak smatra da navedene procjene poreznog jaza nisu pretjerane. On vjeruje kako su gubici poreza i veći, jer je u izračun uključio samo dio procijenjene sive ekonomisje i to samo poreze koje države ubiru unutar svojih granica i nije uračuo gubitke poreza na međunarodne korporacije, koje velik dio svojih zarada premještaju u matične zemlje, ili u porezne oaze

Porez međunarodnim korporacijama

Prethodne studije Europskog parlamenta pokazale su da Europska unija godišnje gubi poreza u vrijednosti od 50 do 190 milijardi eura zbog međunarodnih korporacija koje izbjegavaju plaćati svoje porezne obveze. To pak znači da ako se gubicima država unutar svojih granica pribroje i gubici zbog međunarodnih kompanija, države članice gube godišnje iznos oko 1.000 milijardi eura prihoda za svoje javne potrebe – za financiranje zdravstva, obrazovanja, mirovina, znanstvenih istraživanja i sličnog.

Murphy smatra da ukoliko ponovo izbije kriza, vlade bi se trebale suzdržati od novog vala štednje već bi trebale potražiti drugi izvor prihoda.

Povratak na Net.hr