Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hrvatska potrosila sto milijuna dolara za uvoz pijeska iz vlastitih rijeka

Hrvatska administracija jos nije podijelila koncesije za vadenje pijeska pa hrvatski brodari vade pijesak na rijecnoj strani Srbije i BiH te placaju naknade i carinu.

Cijena pijeska u SAD-u posljednjih nekoliko mjeseci strelovito raste. Potraznja je ogromna jer se tvrtke koje se bave vadenjem plina i nafte iz skriljevca, njime sve vise koriste kako bi unaprijedile proces ekstrakcije ugljikovodika.

Kakvo je stanje na hrvatskom trzistu isitao je Lider. Akutni problemi cijele ekonomije prelijevaju se i u tu bransu, ponajprije zahvaljujuci apsurdnoj legislativi, nefunkcioniranju institucija i nepostojanju strategije eksploatacije mineralnih dobara.

Domaca lezista kvarcnog pijeska leze neiskoristena, a kao sirovina za potrebe ono malo industrije sto je prezivjelo uvozi se iz Ceske i Slovacke. Izmjenama Zakona o vodama iz 2010. zabranjena je eksploatacija pijeska i sljunka iz nasih rijeka. Zabrana se opravdavala nelegalnim vadenjem tih sirovina koje je uzrokovalo ukapanje korita i poremecaj razina podzemnih voda. Hrvatska administracija reagirala je sjekirom umjesto skalpelom.

Uvezeno sirovina za 100 milijuna dolara

Uvela je potpunu zabranu eksploatacije iz vodotoka, koja je rezultirala velikim stetama za gospodarstvo. Prema izracunima domacih rijecnih brodara, od pocetka zabrane samo iz Srbije i BiH uvezeno je mineralnih sirovina u vrijednosti od oko 100 milijuna dolara.

Kako susjedne nam Srbija i BiH ne prakticiraju takve zabrane, dolazimo do tragikomicne situacije da su hrvatski brodari samo prebacili plovila na drugu stranu granicnih rijeka poput Save i Une te pijesak uvoze uz prakticki dvostruko vece troskove, placajuci naknade i carinu bosansko-hercegovackim institucijama.

Jedan od najapsurdnijih slucajeva vezan je uz osjecku Luku Tranzit na Dravi. Njezin akvatorij do te je mjere zatrpan naplavljenim pijeskom (koji ne smiju vaditi) da je zabranjena plovidba u jednom dijelu luke. I dok se doslovno guse u pijesku, za potrebu gradnje terminala rasutih tereta moraju ga uvoziti iz Srbije.

“Svojom plovnom mehanizacijom odlazimo u Apatin, tamo kupujemo pijesak i dovozimo ga ovdje. Unutar luke pocela je gradnja terminala za pretovar rasutih tereta, gdje je bilo potrebno oko 2500 tona pijeska, koji smo uvezli iz Srbije, a u nasem akvatoriju lezi 600 tisuca kubika”, izjavio je Dalibor Dzojic, direktor Luke Tranzit, dodavsi da je prosle godine sporni zakon promijenjen, dopustene su koncesije za vadenje pijeska i sljunka, ali jos uvijek nisu dodijeljene jer nisu napravljeni svi potrebni podzakonski akti.

Druga “zlatna koka”, ciji potencijal takoder do sada nisu znale iskoristiti ni drzava ni gospodarski subjekti, kvarcni je pijesak, koji se upotrebljava za mnoge djelatnosti, izmedu ostalog izradu stakla.

Povratak na Net.hr