HNB PRATI SITUACIJU

NAVALA NA BRZE KREDITE: Kamatne stope su gotovo izjednačene, no pazite – moglo bi vam se obiti o glavu

Građani se opet zalijeću u podizanje brzih i gotovinskih kredita pa sve pomno promatra i HNB. Iako panike zasad nema, u svemu se nalazi veliki rizik

U Hrvatskoj je ove godine nabujalo izdavanje nenamjenskih kredita, što je natjeralo Hrvatsku narodnu banku da tom trendu pokloni posebnu pozornost.

Rast tih gotovinskih kredita na godišnjoj razini dosegnuo je 11 posto, a građani već duže vrijeme mogu brzo i lako dobiti iznose do 300 tisuća kuna na rok do deset godina. Pritom se ne traže nikakva osiguranja, tzv. kolaterali.

Situaciji je velikim dijelom kumovala konkurencija na bankarskom tržištu, ali i oglasi po kojima se kredit može dobiti u tek sat vremena. U takvim okolnostima gotovo su se izjednačile kamatne stope na gotovinsko – neosigurano kreditiranje stanovništva s kamatama koje su do prije godinu-dvije bile na osigurano stambeno kreditiranje.

HNB sve pomno prati

S druge strane čini se kako ni sami bankari ne znaju za što sve građani danas koriste gotovinske kredite. No nije treško naslutiti njihovu namjenu, od zatvaranja minusa i plaćanja dugovanja, preko opremanja stana do kupnje nekretnina.

Sve to, naravno, uočila je i Hrvatska narodna banka iz koje su poručili kako pozorno prate dinamiku rasta gotovinskih kredita. Iako navode kako zasad ne postoji “sistemski rizik za bankovni sustav”, najavljuju da će ga i dalje pratiti. Guverner HNB-a Boris Vujčić razlog za brzo odobravanje gotovinskih kredita vidi i u tome što su banke počele koristiti algoritme umjetne inteligencije za određivanje kreditne vrijednosti klijenta, na temelju njegovih financijskih podataka.

HUB miran, no prijetnja postoji

Razlog za uzbunu ne vide ni u Hrvatskoj udruzi banaka.

“Ukupni krediti stanovništvu rastu prema stopi od 5 do 6 posto, u prvih devet mjeseci ove godine, dok rast nenamjenskih unutar njih iznosi 11 posto. Ne vjerujemo da nenamjenski krediti mogu ugroziti bankovni sustav jer su to krediti do 10 godina ročnosti, nema ih u prevelikom postotku, a hrvatski bankovni sektor ima kapitalnu adekvatnost veću od 22 posto, što ga svrstava među pet najviše kapitaliziranih sustava u svijetu”, ističu u HUB-u, no Glas Salvonije piše unatoč ovome postoji prijetnja da se građani opet polakome, kao u situaciji sa švicarcima, i masovno zaduže što bih ih kasnije opet moglo dovesti u tešku situaciju.

Povratak na Net.hr